Da Hrvatska ne bude zadnja u Europi po korištenju solara brine se Zelena energetska zadruga (ZEZ). U suradnji s Gradom Križevci pokrenuli su po prvi puta u Hrvatskoj ideju grupnog investiranja u obnovljive izvore energije. Prošli tjedan, 15. svibnja, potpisivanjem ugovora s Gradom Križevcima, ZEZ je započeo prvu kampanju grupnog ulaganja u obnovljive izvore energije u Hrvatskoj pod nazivom ‘Križevački sunčani krovovi‘. Građanima je tako ponuđena mogućnost da vlastitim sredstvima sudjeluju u financiranju sunčane elektrane te da ostvare povrat ulaganja uvećan za kamatu u iznosu od 4.5 posto godišnje.
Na krovu Razvojnog centra i tehnološkog parka u vlasništvu Grada, u Križevcima će uskoro biti izgrađena sunčana elektrana snage 30 kW, koja će se po prvi put financirati od strane građana po modelu mikro zajmova. Svaka fizička i pravna osoba može postati ulagač davanjem zajma na period od 10 godina, unutar kojih će im se ulog povratiti s kamatama. Do danas je prikupljeno 43 posto potrebnih sredstava za nabavu i instalaciju fotonaponske elektrane. Tim povodom razgovarali smo sa Zoranom Kordićem, upraviteljem ZEZ-a.
>>>Pejnović: Proizvodnja energije iz obnovljivih izvora postala je komercijalna stvarnost
- Kada je ZEZ počeo s radom i koji su bili vaši prvotni ciljevi?
- Počeli smo 2013. godine s radom, sada već pet godina, kao skupina volontera i entuzijasta koji su željeli isprobati model o kojem smo puno čitali vani, a koji se zove energetska zadruga. To je da se nekoliko fizičkih, a mogu i pravna lica, združi i da zajednički postanu vlasnici nekakvog postrojenja na obnovljive izvore. Nekako, to je bila naša prvotna ideja da taj koncept probamo u praksi jer smo s druge strane bili uključeni u rad programa Ujedinjenih naroda za razvoj u Hrvatskoj. Kroz tu nišu smo htjeli nekako omasoviti taj cijeli pokret.
- Koliko ZEZ ima zaposlenika i članova?
- Danas smo narasli. Dio članova zaposlen je u zadruzi, od svega 20 članova, gotovo polovica je zaposlena na projektima, a drugi članovi primarno rade kroz svoje matične organizacije, a onda se volonterski u svoje slobodno vrijeme uključuju u rad zadruge.
[caption id="attachment_342876" align="aligncenter" width="750"]
Foto: Inia Herenčić[/caption]
- Koji su projekti na kojima ste radili, a koje biste posebno istaknuli?
- Prvi važniji projekt i iskorak je svakako energetski neovisna škola u Kaštel Lukšiću gdje smo više stvari uspjeli istestirati i pokazati. Ono što nam je tamo bilo najvažnije je da pokažemo da projekti obnovljivih izvora energije imaju smisla i bez državnih poticaja. To je snažna poruka, da smo bez nekakvog povoljnog okvira koji bi država trebala stvoriti, uspjeli ispromovirati jedan model koji se mogao u to vrijeme replicirati, a može se i danas i u druge škole i javne ustanove.
>>>ZEZ započeo prvu kampanju grupnog ulaganja u obnovljive izvore energije
- Imate li kao zadruga problema s prepoznatljivošću i sa suradnjom s lokalnim vlastima?
- Rekao bih i da i ne jer do sada nismo ni išli za nekom velikom prepoznatljivošću jer još uvijek smatramo da sami moramo napraviti veći iskorak i više nekakvih pilot projekata na osnovu čega bi mogli bazirati svoje poruke i svoj rad. Mislim da sad već jesmo na tom putu i da s projektima koji su tu i koje sad razvijamo, da smo itekako spremni te poruke komunicirati puno glasnije i puno kontinuiranije nego dosad.
- Kako ste došli na ideju grupnog investiranja u obnovljive izvore energije u Križevcima?
- Važno je spomenuti da smo kao zadruga već duže godina aktivno uključeni u rad REScoop-a, Europske federacije energetskih zadruga, da sudjelujemo kontinuirano u njihovim okupljanjima i da tu iz prve ruke saznajemo kakvi modeli i projekti se događaju vani, a koje vode energetske zadruge. Od prošle godine smo i član upravnog odbora REScoop-a. Ono što smo dosad primijetili i što po nama u tom smislu odgovara je upravo ta spona i suradnja energetske zadruge s javnim sektorom, s gradom u slučaju Križevaca. Zato što po nekakvim našim istraživačkim iskustvima, najbolji projekti se događaju kada su interesi svih strana čisti, a to je svakako u ovom slučaju. Jer imate zadrugu koja po svojoj filozofiji itekako ima istančanu brigu za zajednicu i druga zadružna načela koja ju čine puno pogodnijim partnerom u odnosu na bilo kojeg komercijalnog igrača na tržištu. I upravo onda suradnja takve organizacije s javnim sektorom ima najviše smisla jer ne postoji krivi interes, nitko ne ide u projekt s figom u džepu, što je čest slučaj kod javno-privatnog partnerstva. Počevši s Križevcima, želimo zaista postali poruku da su to modeli koje bi gradovi i općine trebali čim više prihvatiti i imati jer to što općina ili grad dobivaju nije samo ušteda nekog energenta, to je neki novac koji ostaje samo lokalnoj zajednici i koji grad i općina mogu dalje reinvestirati u neke druge društveno dobre stvari.
>>>‘Dobra energija’ na Visu: Energija može generirati dobru ekonomiju i lokalni razvoj
- Na taj način građanima je zapravo dana prilika postanu poduzetnici i investitori. Možete li objasniti taj proces, kada oni investiraju kako im se to vraća?
- To je također veliki iskorak i jaka stvar koja će se ovdje ispilotirati. Građani više nisu samo donatori, samo netko tko pasivno promatra događanja oko obnovljivih izvora energije već ovo je prvi put da građani sami mogu uložiti u projekt obnovljive energije i to na vrlo jednostavan način. Na našoj web stranici postavili smo upute, jasno je vidljivo koji su to sve podaci o samom projektu, na osnovu koga ‘mali investitor‘ može saznati sve o samom projektu. Krenuli smo s malim projektom, radi se o fotonaponskoj elektrani od 30 kW, o projektu koji nije financijsku prezahtjevan, ali upravo iz toga razloga što je ovo pilot procijenili smo da je bolje krenuti s manjim iznosom.
- Primjerice, ako se netko odluči uložiti 1000 kuna, koliki povrat može očekivati?
- Postavili smo na web stranici kalkulator gdje građani koji su voljni investirati mogu brzinski saznati koliki može biti procijenjeni povrat investicije. Važno je naglasiti da nismo išli za nekakvom suludom zaradom sa strane investitora. Nitko se neće na ovome projektu obogatiti, a ovime šaljemo jaku poruku jer kamata godišnja koju mi nudimo za ulaganje u ovaj projekt iznosi 4,5 posto bruto i onda 4 posto je otprilike iznos koji ulagač dobije nazad i to je iznos koji danas nijedna banka neće ponuditi. Htjeli smo da ljudi dobiju signal da umjesto da se kockaju da ulažu svoj novac u nešto na čemu se netko drugi bogati, da ga ulože u nešto što će stvarati direktnu korist u njihovoj lokalnoj zajednici.
- Kakav rezultat očekujete od samoga projekta i mislite li da takav model može zaživjeti i u drugim hrvatskim gradovima?
- Što se tiče same kampanje za prikupljanje dovoljno novaca za nabavu i instalaciju fotonaponske elektrane tu ne očekujem nikakve probleme i mislim da smo dovoljno jaki i osviješteni te da će priča uspjeti. Što se tiče replikacije takvih modela nadalje to će puno ovisiti kako će drugi gradovi i u kojoj mjeri prihvatiti taj model. Već smo u kontaktu s nekoliko drugih gradova koji su također zainteresirani.