Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) objavila je prioritete svoga rada za 2024. godinu u kojoj će nastojati nastaviti otkrivati i sankcionirati teške povrede prava tržišnog natjecanja, ali i ojačati značaj pokajnika u postupcima koje bude vodila. U objavljenom dokumentu ističe se otkrivanje zabranjenih horizontalnih sporazuma (tzv. kartela) te njihovo suzbijanje u javnoj nabavi, kao i otkrivanje zabranjenih vertikalnih sporazuma i zlouporaba vladajućeg položaja.
U AZTN-u, na čijem je čelu Mirta Kapural, predsjednica Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja, ističu da svojim radom žele postići učinkovitu i ekonomičnu upotrebu resursa u postupanju po zaprimljenim inicijativama i drugim podnescima, ali i odbacivati inicijative, ako njezin sadržaj nije prioritet u provedbi. Uz dostatnost svojih resursa Agencija također želi svojim djelovanjem pozitivno utjecati na tržište, a svrha svega također je i da kompanije same imaju alternativu postupanju AZTN-a.
- U svrhu daljnjeg ostvarenja ove misije i njezinih ciljeva i zakonske ovlasti AZTN-a da odredi prioritete u svom radu i u slučaju kada zaprimi inicijativu za pokretanje postupka po službenoj dužnosti, uz rješavanje tekućih predmeta u svom radu u 2024. godini usmjerit ćemo se na prioritete - kažu u AZTN-u.
Jedan od tih prioriteta je angažman vezan za zabranjene horizontalne sporazume. Riječ je o kartelima, a u Agenciji podsjećaju da su to najteže povrede tržišnog natjecanja, neovisno o tržišnom udjelu sudionika sporazuma. Te povrede su definirane u Zakonu o zaštiti tržišnog natjecanja (čl. 8. st. 1.), a tiču se utvrđivanja cijena, ograničavanja ili nadziranja proizvodnje, tržišta, tehnološkog razvoja ili ulaganja i podjele tržišta ili izvora nabave. Također je zabranjena primjena nejednakih uvjeta na istovrsne poslove s različitim poduzetnicima, kao i uvjetovanje sklapanja ugovora prihvaćanjem od drugih ugovornih strana dodatnih obveza, koje po svojoj prirodi ili običajima u trgovini nisu u vezi s predmetom tih ugovora.
Takvi kartelski sporazumi poduzetnika konkurenata kojima oni dogovaraju cijene ili druge parametre tržišnog natjecanja, a koja bi bila niža u uvjetima konkurentskog ponašanja poduzetnika je neprihvatljiva za potrošače. Obično se cijene dižu za 15 – 30 posto, u nekim slučajevima i do 50 posto, kako je utvrđeno u raznim međunarodnim studijama koje istražuju negativan učinak kartela na cijene i upravo je takvo ponašanje kartela primarni fokus AZTN-a.
- Iako je u proteklim razdobljima otkriveno više kartela na različitim mjerodavnim tržištima (auto škole, autobusni prijevoz, komunalne usluge, dostava hrane za pučke kuhinje), postoji nekoliko predmeta kartela u tijeku koji će tijekom ove godine biti prioritet u rješavanju - poručuju iz AZTN-a. Osim toga, ističe se u tom dokumentu, da na hrvatskom tržištu ‘sigurno postoji još niz kartela u praksi koje je tek potrebno otkriti i u provedenom postupku dokazati njihovo djelovanje‘. Da bi se to uradilo, potrebno je ojačati postojeće resurse i alate AZTN-a, kao i uvesti neke nove.
Značaj pokajnika
Zato AZTN u ovoj godini planira jače promovirati značaj pokajnika za otkrivanje kartela i potaknuti prijave pokajnika. Pokajnik je, objašnjavaju u Agenciji, poduzetnik - sudionik kartela koji prvi pristupi AZTN-u da bi prijavio kartel i podnese dokaze o takvom djelovanju poduzetnika. Pokajnik može dobiti potpuno oslobođenje od kazne, odnosno svaki prvi slijedeći poduzetnik koji pristupi s relevantnim dokazima može dobiti odgovarajuće umanjenje kazne. Na taj je način Europska komisija otkrila najveće kartele u posljednjih petnaestak godina.
Odgovarajućim promotivnim aktivnostima o pokajnicima će se podsjetiti poduzetnike na ovaj instrument i potaknuti ih da dostave prijave kartela AZTN-u. Slično tome, AZTN će poduzetnike protiv kojih se već vodi postupak utvrđivanja zabranjenih sporazuma podsjetiti i na mogućnost sklapanja nagodbe slijedom koje se postupak brže dovršava, a poduzetnici koji su sklopili nagodbu s AZTN-om mogu dobiti daljnje umanjenje kazne od 10 do 20 posto koje ne isključuje umanjenje po osnovi pokajnika.
Nadalje, s ciljem da AZTN dođe do što više saznanja o mogućim povredama tržišnog natjecanja, primarno zabranjenim horizontalnim sporazumima između poduzetnika, tijekom ove godine uvest će se još jedan novi alat – digitalnu on line anonimnu prijavu trećih strana (anonimni zviždači) putem koje će svatko anonimno moći prijaviti zabranjene sporazume putem web stranice AZTN-a uz odgovarajuće mjere zaštite anonimnosti za takve prijavitelje.
Zlouporabe u javnoj nabavi
Suzbijanje kartelskih sporazuma jeste prioritet općenito, no u AZTN-u posebno ističu suzbijanje kartela u javnoj nabavi koji su osobito štetni za potrošače i gospodarstvo. Već postoji suradnja s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja koje je dalo pristup stručnjacima AZTN-a u elektronski glasnik javne nabave, kao i s Državnom komisijom za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM), a ta će se suradnja nastaviti.
U svrhu pravovremenog prepoznavanja mogućeg zabranjenog dogovora između ponuditelja na natječajima u postupcima javne nabave provodit će se edukacije naručitelja u suradnji s DKOM-om kao i sa drugim institucijama te kroz provedbu projekta s OECD-om, Europskom komisijom i nekoliko država članica EU. Upravo radi ostvarivanja ovoga prioriteta AZTN je između ostaloga i osnovao novi Odjel za digitalna pitanja i forenziku te će u svrhu lakšeg pretraživanja glasnika javne nabave i drugih dokumenata radi otkrivanja zabranjenih sporazuma u postupcima javne nabave stručnjaci AZTN-a iz tog Odjela posvetiti pažnju izradi i korištenju algoritama koji bi pomogli u bržem otkrivanju određenih sumnjivih obrazaca postupanja.
Vertikalni sporazumi, ali bez istrage mikro poduzetnika
Osim zabranjenih horizontalnih sporazuma, i vertikalni sporazumi između poduzetnika koji nisu konkurenti također predstavljaju problem za poštenu tržišnu utakmicu jer se radi o teškim ograničenjima, kao što su ograničavanje prava kupca da slobodno određuje prodajnu cijenu proizvoda ili ograničavanje međusobne opskrbe između distributera unutar selektivne distribucije.
Osim toga, jedan od problema koji se javlja na tržištu je i obveza kupca da ne kupuju konkurentne brandove, tj. ‘obveza nekupovanja od konkurencije” ili “obveza nenatjecanja‘ u neograničenom trajanju ili trajanju dulje od pet godina. Pritom će se kao prioritet promatrati vertikalni sporazumi između malih, srednjih i velikih poduzetnika, dok će se izostaviti sporazume između mikro poduzetnika.
Zlouporabe vladajućeg položaja
Drugo značajno područje utvrđivanja zabranjenih postupanja poduzetnika odnosi se na zlouporabe vladajućeg položaja. AZTN će tijekom ove godine dovršiti ranije započete predmete zlouporaba vladajućeg položaja te provoditi prethodno ispitivanje stanja na mjerodavnim tržištima u odnosu na koja tijekom godine zaprimi inicijative za pokretanje postupaka, odnosno gdje postoji sumnja da određeni poduzetnik zlorabljuje svoju tržišnu snagu.
Pritom će kao prioritetna tržišta i postupanja biti ona koja su posebno značajna za potrošače i poduzetnici čije postupanje može značajno narušiti tržišno natjecanje. U tu svrhu će kao dodatni interpretativni alat AZTN koristiti i kriterije iz Upute o provedbenim prioritetima Europske komisije. Riječ je, objašnjavaju u Agenciji, o primjeni članka 82. Ugovora o EZ-u na postupanja poduzetnika u vladajućem položaju koja za posljedicu mogu imati zlouporabu u smislu isključivanja konkurenata s tržišta te nove propise EU-a kao što je Obavijest EK o definiciji mjerodavnog tržišta za potrebe prava tržišnog natjecanja.
Zaključno, navedena prioritetna područja djelovanja AZTN-a određena su u svrhu učinkovitijeg rada i racionalnog usmjeravanja resursa AZTN-a, međutim određena doza fleksibilnosti je potrebna kako bi se moglo reagirati na neke nepredviđene razvoje ili događaje na tržištu koja se mogu pojaviti tijekom godine, a koja mogu zahtijevati postupanje od strane AZTN-a s ciljem održavanja tržišnog natjecanja na hrvatskom tržištu. Kako poručuju iz Agencije, pri određivanju prioriteta djelovat će u odnosu na ona postupanja koja imaju najviše učinka na razvoj konkurencije na tržištu i pozitivan učinak na inovacije, produktivnost i otpornost tržišta kroz tržišno natjecanje.