Piše: Robert Jurišić, S-Grain BI
Ponovno se sve na robnim burzama vrti oko geopolitike, a pogotovo se to tiče nafte i agri roba. Obzirom da situacija u Ukrajini ponovno eskalira ne čudi da je većina roba i indeksa na razini tjedna porasla. Srpanj se potvrđuje kao ‘naelektričniji‘ mjesec u godini. Pokretač je geopolitika, tehnička analiza i fundamenti dolaze kasnije. Iznenađujuća anomalija u razdoblju u kojem su vrijeme i stanje usjeva dominirali scenom. Ali ovo je svjetski rat, svaki dan nove iznenađenje je iza ugla.
Središnje banke ponovno će biti pod povećalom ovaj tjedan. Očekuje se da će FED povećati kamatne stope za novih 25 baznih bodova u srijedu (96 posto vjerojatnost), a Europska središnja banka (ECB) i Japanska središnja banka (BoJ) nakon toga imaju odluke o politici.
U SAD-u gotovo 600 milijardi dolara korporativnih obveznica bilježi pad vrijednosti. Oluja je to koju su stvorile godine nultih kamata, a plaćanje kamata na američki dug približava se potrošnji za obranu! Dug je najveći rizik za nacionalnu sigurnost SAD-a.
Inflacija u EU zamjetno je oslabila u lipnju, prateći osjetno posustajanje rasta cijena u eurozoni zahvaljujući nižim cijenama energije. Na razini EU-a inflacija iskazana harmoniziranim indeksom cijena (HICP) spustila se u lipnju na 6,4 posto, sa svibanjskih 7,1 posto. U eurozone se spustila sa 6,1 na 5,5 posto.
Kineski BDP porastao je u drugom kvartalu, ali manje od očekivanja. Ukupno je od početka godine BDP porastao 5,5 posto, što je najslabiji rast u desetljećima. Čini se da Kina treba na neki način stimulirati, ali kako će to učiniti? Hoće li to zadovoljiti potrebe za daljnjim uvozom? Kineska središnja banka traži od banaka da snize kamatne stope na postojeće hipoteke na nekretnine kako bi potrošači imali veću kupovnu moć. Čini se da žele poticaje bez diranja temelja juana, no i dalje se više pažnje posvećuje problemima duga u privatnom sektoru.
Europska skladišta plina skoro puna
Terminske cijene nafte Brent porasle su na početku tjedna iznad 82,5 dolara po barelu, približavajući se najvišoj razini u tri mjeseca potaknute obećavajućim izgledima smanjene globalne ponude i porasta kineske potražnje. Prošlog petka, ministar energetike Ujedinjenih Arapskih Emirata izrazio je povjerenje u napore OPEC+ da podrži tržište nafte, uvjeravajući da su trenutne akcije primjerene, ali ostaje spreman poduzeti dodatne mjere ako to bude potrebno.
Očekuje se da će Kina, usred sporog oporavka nakon pandemije, uvesti ciljane poticajne mjere za jačanje svog gospodarskog oporavka, dodatno jačajući raspoloženja na tržištu. Unatoč tome, oprez je obuzdan prije ključnih odluka o kamatnim stopama i od strane američkih saveznih rezervi i Europske središnje banke.
Terminske cijene prirodnog plina u Europi kreću se oko granice od 30 eura po megavat satu jer je intenzivan toplinski val kroz kontinent podržavao potražnju, dok su niže brzine vjetra povećavale ovisnost o sagorijevanju plina za proizvodnju električne energije. Skladišni kapaciteti puni su 82,5 posto, stoga se očekuje da će EU ispuniti svoj cilj od 90 posto popunjenosti skladišta do 1. studenog, odražavajući relativno ugodnu situaciju opskrbe.
Nadalje, opskrba prirodnim plinom iz Norveške nedavno je poboljšana zahvaljujući uspješnom završetku velikih aktivnosti održavanja na polju Troll i postrojenju Nyhamna. U međuvremenu, najnovije tromjesečno izvješće IEA-e sugerira da će europska potražnja za plinom ove godine pasti za sedam posto, na 489 milijardi kubnih metara.
Na burzama pravi ‘rollercoaster‘
Pet europskih država sastalo se u srijedu kako bi produljilo trenutnu zabranu uvoza poljoprivrednih proizvoda iz Ukrajine nakon roka 15. rujna koji je postavila Europska komisija. O zabrani, koja utječe na uvoz pšenice, kukuruza, uljane repice i suncokreta u Bugarsku, Mađarsku, Poljsku, Rumunjsku i Slovačku, odlučila je Europska komisija u svibnju nakon što su se poljoprivrednici žalili da je uvoz iz Ukrajine negativno utjecao na njihova lokalna tržišta, uzrokujući gomilanje zaliha i pritisak na cijene. Tranzit kroz te zemlje do drugih članica EU i dalje ostaje moguć.
Hedge fondovi u posljednje vrijeme nisu znali što učiniti s agri robama; prošlotjedno izvješće COT-a pokazalo je najmanji neto protok sredstava od ožujka, ali ovotjedne vremenske (ne)prilike, naslovnice u Rusiji i promjene središnje banke to bi mogle promijeniti. Agri tržišta gledana kroz Bloombergov indeks (BCI) porasla su oko šest posto u srpnju. To je najveći mjesečni porast za BCI od invazije na Ukrajinu u veljači 2022. Nema sumnje da će to izvršiti pritisak na rast potrošačkih cijena i metrike inflacije u tjednima i mjesecima koji slijede, a onda će se to sve odraziti na odluke središnjih banaka po pitanju monetarne politike.
Prognoze američkog kukuruznog pojasa predviđaju vruće uvjete, koji bi u kolovozu mogli postati vlažniji i hladniji. Ništa bolje ili gore nije ni u Europi. Ono što je potrebno na oba kontinenta je kiša (a da ne bude oluja) i pad temperature kako bi se biljke malo oporavile od vrućina. No, ono što je važnije za tržišta u ovom trenutku, Rusija nastavlja napadati izvoznu infrastrukturu Ukrajine i prijeti globalnim tokovima žitarica. Zato su i takve reakcije burze.
Ranije sam mnogo puta naglašavao da će burze reagirati ako/kada se jednom zaustavi izvozni koridor iz Ukrajine i upravo smo tome sada svjedoci – a na burzama pravi rollercoaster gdje se izmjenjuju rizik i uzimanje profita kao glavni pokretač tržišta. Kako drugačije opisati situaciju kada cijena, prvenstveno pšenice i kukuruza, u jednom danu padne za pet do sedam posto, pa drugi dan naraste za isto toliko ili i više. Kratkoročno, vjerojatnost daljnjih značajnih povećanja cijena na burzama ovisit će o tome koliko će roba Ukrajina moći izvesti kopnom, a Rusija morem.
Situacija u Ukrajini mogla bi okrenuti cijelo tržište
Gledajući MATIF, ukoliko se situacija na Crnom moru stabilizira, potencijal pada cijene žitarica je između 20 i 30 eura po toni. Međutim ako se izvoz iz Ukrajine i Rusije potpuno zaustavi, onda potencijalno možemo opet očekivati panične reakcije kupaca i potencijalno nove rekordne razine žitarica. Zoran primjer kako vanjski faktori mogu preko noći okrenuti naglavačke cijelo tržište. Kremlj kaže da će nastaviti sporazum samo ako se ispune njegovi zahtjevi za lakšim pristupom globalnim tržištima za izvoz hrane i gnojiva. Zapadne zemlje tvrde da Rusija nije imala problema s prodajom prehrambenih proizvoda koji su izuzeti iz financijskih sankcija. Vidjet ćemo hoće li biti moguć neki novi dogovor u skorije vrijeme.
U Italiji, u prvom kvartalu ove godine uvoz pšenice iz Ukrajine porastao je za 430 posto, a kukuruza 71 posto, u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. To je pravi razlog zašto su cijene pšenice i kukuruza u RH bile u konstantnom padu još od studenog pa sve do nove žetve pšenice.
Terminske cijene bakra bile su blizu granice od 3,8 dolara, povlačeći se s najviše tromjesečne razine od 3,93 dolara dosegnute sredinom mjeseca jer je zabrinutost zbog niske potražnje u Kini nadjačala dokaze o manjku ponude. Pokušaj Kine da smanji svoju ovisnost o rastu kroz neodrživu proizvodnju i građevinu smanjio je vjerojatnost da će vlada usvojiti značajne poticajne mjere unatoč sve brojnijim dokazima o sporom gospodarskom oporavku najvećeg svjetskog potrošača. Ipak, strahovi od nestašica zadržali su pad.
Proizvodnja bakra u Čileu potonula je 14 posto u svibnju, među najnovijim znakovima da pad globalne ponude nagovještava nadolazeći manjak usred bitne upotrebe metala u svjetskoj tranziciji na održive izvore energije. Terminske cijene aluminija pale su ispod 2.175 dolara po toni, približivši se najnižoj razini od rujna 2022. jer se dokaz snažne ponude poklopio s rastućom zabrinutošću zbog niske potražnje. Proizvodnja u ključnim regijama u Kini, najvećem svjetskom proizvođaču, trebala bi se oporaviti jer je oporavak hidroenergije ublažio ograničenja u opskrbi električnom energijom.
