Tržište automobila, kako novih, tako i rabljenih, u posljednje dvije godine tresu veliki problemi kojima ljudi u industriji ne predviđaju tako skori kraj. Sve je naravno počelo s pandemijom koja je dovela do nestašica poluvodiča i čipova, pa se proizvodnja smanjila da bi se nastavilo početkom ruske invazije na Ukrajinu. Iako ta dva tržišta nisu najveća, oba igraju veliku ulogu u lancima opskrbe automobilima.
Recimo, Rusija izvozi vrijedne komponente za autoindustriji, pa se posljedično tome Njemačka oslanja na ruske izvore titanija, željeza i paladija, dok je Ukrajina dobavljač kabelskih snopova proizvođačima automobila poput BMW-a i Volkswagena. Također, Ukrajina je treći najveći svjetski proizvođač nikla i aluminija koji su potrebni u proizvodnji baterija i komponenti za električna vozila kao i neona, plina koji se koristi za proizvodnju čipova i sličnih komponenti.
Sve je to dovelo do toga da su još prošle 2021. godine cijene rabljenih automobila bile najveće u povijesti, iako su se krajem godine stabilizirale i počele lagano padati. No, invazija je vratila cijelu priču na početak, što potvrđuje i direktor prodaje vozila u AutoZubaku Antonio Novak.
– Uspoređujući stanje u ovome trenutku i u protekle dvije godine možemo reći da su rabljena vozila povijesno dosegla visoke cijene i vrijednosti uzrokovane prije svega nedostatkom komponenti za proizvodnju novih vozila te u posljednjih nekoliko mjeseci i ratom u Ukrajini – govori Novak i dodaje kako potražnja za rabljenim vozilima ne jenjava već je i povećana zbog iznimno dugih rokova isporuke novih vozila, pa kupci pribjegavaju taktici 'rabljeno je bolje i odmah isporučivo'.
Dakle, situacija s rabljenim vozilima isključivo je povezana s otežanom i usporenom proizvodnjom novih automobila koje proizvođači proizvode, ali im nedostaju komponente da bih do kraja završili i otpremili prema trgovcima. Posljedično se događa situacija da kod usporene i otežane prodaje novih automobila nema niti prodaje rabljenih jer kupac koji bi želio kupiti novi automobil, a ne može ga kupiti zbog dugih rokova isporuke i čekanja ne želi se riješiti svog rabljenog vozila i tu dolazi do značajnog usporavanja procesa rotacije automobila na tržištu i rasta cijena rabljenih vozila.
Šime Klanac, direktor rabljenih vozila tvrtke Auto Hrvatska Automobili kaže kako se u ovoj godini na tržištu rabljenih vozila u odnosu na isti period protekle godine osjeća blagi rast prodaje, te da bi on bio i veći da nema sustavnih globalnih geopolitičkih utjecaja koji značajno utječu na proizvodnju novih vozila i koji su usporili taj segment, a posljedično i segment prodaje rabljenih vozila.
Rotacija novih i starih automobila stvara probleme, slažu se naši sugovornici, a koliko će ti problemi i trajati, nitko ne može predvidjeti. Sve ovisi o nastavku sukoba i tko zna kakvoj jeseni.
Novak iz Zubak Grupe kaže kako se oporavak tržišta ne očekuje u skorije vrijeme te da se potpuni oporavak neće dogoditi sve dok se ne stabilizira proizvodnja i redovna isporuka novih vozila.
- U trenutku kada se ponovno pokrene zamašnjak redovne proizvodnje novih automobila i krene proces zamjene staro za novo vozilo tada će se polako popuniti lageri rabljenih vozila i tržište bi moglo krenuti prema normalizaciji. Nažalost, to se neće zasigurno dogoditi u najmanje sljedećih godinu i pol do dvije – kaže Novak dok Klanac dodaje da će uz sve navedeno veliki utjecaj na oporavak tržišta imati i globalni utjecaji kao ekonomska kretanja, pandemija i ratna događanja u Ukrajini.
Što se tiče pritisaka iz EU da se do 2035. godine zabrani prodaja automobila s fosilnim gorivima, oba sugovornika smatraju kako se to u konačnici neće dogoditi, iako je početkom lipnja ove godine EU parlament izglasao zabranu prodaje novih auta na benzin i dizel od 2035..Ubrzo nakon izglasavanja, pet europskih zemlja se usprotivilo i stvorilo takozvanu 'fosilnu koaliciju. Radi se o Njemačkoj, Italiji, Slovačkoj, Rumunjskoj, Portugalu i Bugarskoj.
Ta fosilna koalicija predložila je nešto drugačiji scenarij, a to je smanjenje emisije CO2 iz vozila za 90 posto do 2035. i potpunu zabranu tek 2040. godine. Također, smatraju smatra da je za potpunu zabranu benzinaca i dizelaša potreban period tranzicije te da EU mora u obzir uzeti različito financijsko stanje građana u različitim državama članicama, jer skupa električna vozila ne mogu priuštiti baš svi.
Novak kaže da je ta odluka sada isključivo je na upravama gradova što je malo vjerojatno da će se u tako skorije vrijeme i dogoditi u Hrvatskoj s obzirom na više okolnosti, a prvenstveno na starost voznog parka i kupovnu moć stanovništva.