Piše: Anamarija Mujanović
Zbog rata u Ukrajini potrebna je stabilizacija globalnog prehrambenog sustava koja zahtijeva suradnju i partnerstvo među ključnim poduzetnicima u poljoprivredi jer globalni se prehrambeni sustav srušio sa svoje osovine do te mjere da bi se 500 milijuna ljudi moglo suočiti s akutnom glađu u idućoj godini.
Proteklih se dana u Davosu se okupilo više od dvije tisuće svjetskih lidera i ekonomskih stručnjaka iz cijelog svijeta. Tema ovogodišnje konferencije je 'Povijest na prekretnici: vladine politike i poslovne strategije' s obzirom da se održala u specifično vrijeme tijekom rata u Ukrajini te netom nakon smirivanja globalne pandemije.
Ključni zaključci iz Davosa su da se svijet suočava sa složenom kombinacijom izazova. Dakle, očekuje se da će inflacija ostati visoka do kraja ove godine, i to posebno u SAD-u, Europi i Južnoj Americi te da je svijet na putu za najgoru krizu s hranom u novijoj povijesti koja bi mogla dovesti do društvenih nemira u zemljama u razvoju.
Problem opskrbe hranom
Od početka ove četverodnevne konferencije svjetski čelnici u naglašavaju humanitarne i sigurnosne izazove te istovremeno rade na unapređenju dugotrajnih ekonomskih, ekoloških i društvenih prioriteta kako bi jačali temelje stabilnog globalnog sustava. Sustava koji je već bio napet zbog pandemije i klimatskih promjena.
Lanci opskrbe hranom već su izravno poremećeni u dijelovima Bliskog istoka i istočne Afrike koji se oslanjaju na Ukrajinu i Rusiju za žito. UN je izvijestio da su cijene hrane porasle za 34 posto u ožujku ove godine, a cijene žitarica porasle su za 37 posto. Ovi utjecaji, koje akutno osjećaju najkrhkije zemlje i zajednice, neće se riješiti s više prepreka ili izvoznih ograničenja.
Upravo zato se iz Davosa poziva na sigurne uvozne koridore i više humanitarne moći jer, kako su naveli u svojim priopćenjima,, zemlje moraju pustiti svoje zalihe žitarica na tržište i podržati napore Svjetskog programa za hranu UN-a za ublažavanje gladi.
Klimatske promjene
Osim o inflaciji i ratu u Ukrajini, goruće teme ovogodišnje konferencije su i klimatske promjene. Tako su u raspravi o klimatskim akcijama sudjelovali John Kerry, Xie Zhenhua te predsjednik Svjetskog ekonomskog foruma Børge Brende.
Sugovornici su naglasili da sve države moraju drastično povećati svoje napore u borbi protiv klimatskih promjena kako bi ostale unutar cilja Pariškog sporazuma od 1,5 Celzijevih stupnjeva i na taj način izbjegle klimatsku katastrofu.
- Ne radi se više samo o riječima, radi se o djelovanju. Klimatsko djelovanje sada je kritično – rekao je Xie Zhenhua, posebni kineski izaslanik za klimatske promjene. Bio je to poziv svjetskim čelnicima, ali i svima ostalima da radikalno preobraze način na koji funkcionira globalno gospodarstvo.
Sveprisutni metaverzum
Uvijek je prisutna i tema metaverzuma koja je tako bila i jedna od tema u Davosu. Kako tvrde stručnjaci, metaverzum je ogroman potencijal kojeg pojedinci procjenjuju na oko 1,3 milijarde dolara
Razgovor oko metaverzuma često se odvija uz superlative bez daha, obećavajući izvanredna iskustva bez presedana u povijesti čovječanstva. Međutim, treba se uhvatiti u koštac s temeljnim izazovima današnjih digitalnih iskustava prije nego što metaverzum može ostvariti svoj puni potencijal.
Dok se rješavaju izazovi na vrhuncu tehnologije još hitnije se treba raditi na rješavanju najosnovnijih digitalnih potreba.
Hardverske i softverske inovacije podjednako stvaraju više mogućnosti nego ikad za nova impresivna iskustva. A manifestacija ovih iskustava već se može vidjeti u operacijskim sobama u kojima kirurzi provode zahvate potpomognute AR-om ili u učionicama u kojima učitelji vode impresivna obrazovna putovanja na Mars i drevne egipatske grobnice.
Uz sve što je pandemija donijela, nedvojbeno je ubrzala digitalne inovacije. Međutim, dok su tempo inovacija i potencijal metaverzuma puni mogućnosti, obećanje metaverzuma neće se ostvariti sve dok se prvo ne riješe temeljni izazove današnjih digitalnih iskustava.
- Prije nego što se previše uzbuđujemo o tome što nas čeka sutra, usredotočimo se na pronalaženje pravih rješenja za tri glavna izazova s kojima se danas suočavamo, a to su digitalno povjerenje, equity i digitalni kapacitet – napisao je u priopćenju Savi Baveja, glavni strateški direktor tvrtke HP.
Zbog krize se u potpunosti promijenila globalna agenda
Na panelu 'Gospodarska željezna zavjesa: Scenariji i njihove implikacije' u sklopu konferencije sudjelovao je i hrvatski premijer Andrej Plenković koji je naglasio kako se u posljednje dvije godine u potpunosti promijenila globalna agenda zbog pandemije i ruske invazije na Ukrajinu.
Rekao je kako je njegova stranka koja bi trebala zagovarati slobodno tržište morala više intervenirati u gospodarstvo upravo zbog izvanrednih situacija.
- Moj je najvažniji zadatak bio spriječiti socijalnu frakturu - kazao je Plenković te je istaknuo podatak da je vlada isplaćivala plaće za 700 tisuća radnika privatnog sektora te intervenirati kako bi se smanjile posljedice rasta cijena energenata.
Hrvatski premijer je naveo i kako je otvaranjem LNG terminala na Krku u potpunosti promijenjen manevarski prostor u kontekstu ovisnosti o ruskim energentima ne samo za Hrvatsku, nego i za Srednju Europu.
Osim krize uzrokovane pandemijom i ratom u Ukrajini, klimatskih promjena i digitalizacije na ovogodišnjoj konferenciji Svjetskog ekonomskog foruma obuhvaćene su i mnoge druge teme kao što su unapređenje radnog okruženja, kružno gospodarstvo, budućnost poslovanja, sloboda medija i zdravstveni sustav