Prošlo je točno godinu dana od Hamasovog iznenadnog napada na Izrael koji je započeo novu lančanu reakciju eskalacija sukoba na Bliskom istoku koja još uvijek traje. Ovaj je događaj utjecao ne samo na dodatno podizanje geopolitičke napetosti u svijetu, već je svoj trag ostavio i na brojnim tržištima, među kojima je i tržište investicijskog zlata.
Kako tvrdi, investicijsko zlato uživa reputaciju sigurnog utočišta za kapital u nesigurnim vremenima pa ne čudi što potražnja za žutim plemenitim metalom u pravilu raste u periodu ratova, kriza i općenitih nestabilnosti u svijetu. Zadnjih 12 mjeseci na tržištu je obilježio upravo takav period zbog rastućih nestabilnosti na Bliskom istoku, a to se odrazilo i na burzovnoj cijeni zlata.
U 12 mjeseci koliko je prošlo od početka sukoba, burzovna cijena zlata u eurima porasla je za čak 37 posto, što je ulagačima u zlatne poluge i zlatnike donijelo popriličnu zaradu. Osim cijene, raste i potražnja za fizičkim zlatom, što potvrđuju i podaci Centra Zlata.
– Ove godine bilježimo veliki porast potražnje za ulaganjem u zlato u Hrvatskoj, a svi oni koji su kupili zlatne poluge ili zlatnike prije porasta cijene u velikom su plusu. Povećana prodaja zlatnika i poluga posebno se osjeti u zadnja dva mjeseca, a to se direktno poklapa s eskalacijama sukoba na Bliskom istoku pa je moguće zaključiti kako se investitori okreću zlatu zbog geopolitičkih razloga – tvrdi Saša Ivanović, direktor Centra Zlata.
Porast cijene zlata u zadnjih 12 mjeseci dio je dužega rastućeg trenda koji je počeo još 2019. godine, a u zadnjih pet godina cijena u eurima je kumulativno porasla za više od 75 posto. Nije slučajnost da je tih pet godina okarakteriziralo nekoliko šokova na tržištu – od pandemije koronavirusa do ruske invazije na Ukrajinu. Oni koji ulažu u zlato stoga su bolje prošli od onih koji se oslanjaju isključivo na bankovnu štednju, navodi Ivanović.
Iako nije moguće sa stopostotnom sigurnošću predvidjeti kretanje cijene zlata u budućnosti, moguće je analizirati faktore koji na nju utječu. Jedan od tih faktora je spuštanje kamatnih stopa u SAD-u i eurozoni koji je u povijesti često prethodio periodima recesija i inflacija, a samim time i porastu cijene zlata.
– Na tržištu zlata trenutno svjedočimo svojevrsnoj ‘savršenoj oluji’ koja bi mogla katapultirati cijenu zlata u narednim mjesecima i godinama. Kombinacija geopolitičkih eskalacija na Bliskom istoku i u Rusiji te niskih kamatnih stopa plodno je tlo za ulagače u zlato, financijski instrument koji u takvim uvjetima u pravilu doživljava najveći rast – objašnjava Ivanović.
Cijena jedne unce zlata trenutno se kreće oko 2400 eura, odnosno 2600 dolara. Analitičari Bank of America smatraju da možemo očekivati tri tisuće dolara u sljedećih 12 mjeseci, dok stručnjaci za plemenite metale iz globalnog udruženja LBMA tvrde kako do 2030. godine cijena unce zlata ide na čak sedam tisuća dolara.
Hoće li se njihova očekivanja ispuniti, vrijeme će pokazati, ali jedno je sigurno – štediše se sve više okreću žutom plemenitom metalu u potrazi za isplativom i sigurnom štednjom koja štiti od inflacije i nije oporeziva.