Piše: Anamarija Mujanović
Tuširanje u hladnijoj vodi, isključivanje termostata i smanjenje rasvjete ove su zime glavni trendovi u Europi zbog ruske invazije na Ukrajinu. Dok Kremlj smanjuje isporuke plina, a prekidi rada elektrana dodatno stežu opskrbu energentima, Europa nema drugih mogućnosti nego smanjiti potražnju.
Njemačka je tako izloženija posljedicama nego neke druge države s obzirom da se gotovo polovica domova po pitanju grijanja oslanja na plin. Europska unija zato nastoji udružiti članice u smanjenoj potrošnji plina tijekom nadolazeće zime ukoliko Rusija, koja je do sada pokrivala oko 40 posto europske potražnje, zatvori 'pipu'.
Zabranjeno grijanje bazena i vanjska rasvjeta
Kabinet njemačkog kancelara Olafa Scholza prošli je tjedan odobrio niz mjera za smanjenu potrošnju plina u nadolazećem periodu. Nacionalne mjere, koje su dodatak mjerama u regijama diljem Njemačke, usmjerene su na smanjenje upotrebe plina za oko dva posto.
Neki od tih koraka su zabrana grijanja privatnih bazena, što je nadopuna ranijih odluka jedinica lokalnih uprava o zabrani grijanja javnih bazena, snižavanje minimalne uredske temperature na 19 stupnjeva, zabrana vanjske rasvjete za zgrade i spomenike te povećavanje energetske učinkovitosti u javnim i privatnim zgradama. Uz sve to, više se ne griju ni neki prostori u javnim zgradama.
Slične su, ako ne i iste, mjere poduzele i druge članice Europske unije. Ured francuskog predsjednika Emmanuela Macrona postavio si je za cilj do 2024. godine smanjiti potrošnju energije za 10 posto pa su prošlog mjeseca uspostavili i niz radnih skupina koje do kraja rujna trebaju dostaviti konkretne prijedloge za postizanje cilja.
Zato se očekuje da će, ukoliko vlada to odobri, francuski lanci supermarketa do listopada ugasiti osvijetljene natpise trgovina nakon zatvaranja, a trgovine na malo smanjit će osvjetljenje za 30 posto te sniziti temperaturu na 17 Celzijevih stupnjeva tijekom špice kupnje.
Kako bi im pružili vlastiti primjer, francusko je ministarstvo financija reklo da će uključiti grijanje samo kada uredske temperature padnu ispod 19 stupnjeva, a neće ih hladiti osim ako temperature ne pređu 26 stupnjeva.
Talijani krizu koriste za izbore
I Talijani bi uskoro trebali dobiti novi plan za smanjenje potrošnje energije jer su cijene energije postale ključno pitanje kampanje uoči prijevremenih izbora u rujnu.
Prema izvještajima talijanskih medija, državni bi plan štednje mogao uključivati snižavanje temperatura i skraćivanje sati grijanja domova i ureda tijekom zime kako bi se smanjila potrošnja plina za grijanje za više od 10 posto.
Također se planira i smanjenje javne rasvjete noću, kao i rasvjete u trgovinama, a planira se i produljenje vijeka trajanja postrojenja na ugljen kako bi se smanjila potrošnja plina u proizvodnji električne energije.
Je li zaustavljanje tvornica dio tog plana ili ne još uvijek nije sigurno, ali talijanska je industrija već ograničila proizvodnju zbog kontinuiranog rasta troškova.
Španjolci prisiljavanju, Švicarci ne
I španjolski su zakonodavci nedavno uveli pravila donesena dekretom koja uključuju ograničenje klima uređaja u institucijama i poduzećima na 27 Celzijevih stupnjeva, a mjera se odnosi i na zračne luke te željezničke kolodvore.
Nadalje, ograničeno je i grijanje zimi na najviše 19 stupnjeva, a jedine su iznimke hotelske sobe, kuhinje u restoranima, frizerski saloni, teretane, škole i bolnice.
Španjolci su za trgovine uveli i pravilo da ulazna vrata moraju biti zatvorena ukoliko su uključeni sustavi grijanja ili hlađenja, a baš kao i neke druge države članice, uveli su i ograničenje noćne rasvjete spomenika i izloga.
U skladu s ciljem EU-a, i Švicarska će tražiti, ali ne i prisiljavati, kućanstva i tvrtke da od listopada do ožujka smanje grijanje prostorija kako bi smanjili potrošnju plina za 15 posto. Švicarska će se vlada i sama držati ovih pravila kako bi dala primjer ostalima.
Ako pak dobrovoljni pristup ne uspije, vlada planira uvesti obvezne mjere i time prisiliti industrijska postrojenja koja koriste plin da prijeđu na naftu, a planiraju i smanjenje opskrbe za javni sektor. Za kućanstva se, barem za sada, ne planiraju uvesti nikakve mjere.
Preporuke u Skandinaviji
Finska je vlada najavila kampanju kojom poziva potrošače i kućanstva, kao i tvrtke i organizacije, da smanje potrošnju, a cilj im je postići da se mjera pridržava barem 75 posto građana. Zajednička je to kampanja ministarstva gospodarstva i drugih organizacija čiji je dugoročni cilj trajno smanjenje potrošnje energije.
Ono što promoviraju je smanjenje grijanja, povećanje korištenja javnog prijevoza, kraće tuširanje i smanjenje vremena provedenog u korištenju digitalnih uređaja.
Njihovi susjedi, odnosno vlada premijerke Magdalene Andersson, planiraju iskoristiti oko 5,8 milijardi dolara prihoda iz nepoznatih izvora kako bi nadoknadili štetu kućanstvima i tvrtkama, a Švedska agencija za energiju predstavila je razne savjete za smanjenje potrošnje energije u kućanstvima.
Savjeti uključuju izolaciju potkrovlja i fasada, uz državnu olakšicu za pripadajuće troškove rada, prelazak na učinkovitije slavine za vodu, renoviranje ili zamjena prozora i vanjskih vrata te prelazak na dizalice topline.
Danska pak nije postavila konkretne ciljeve smanjenja potrošnje energije, osim cilja Europske unije za smanjenjem od 15 posto, što je već postigla. No vlasti su Dancima dale niz preporuka koje bi trebali slijediti, a preporuke uključuju gašenje grijanja preko ljeta, skraćivanje dnevnog tuširanja toplom vodom s 15 na pet minuta, vanjsko sušenje rublja, umjesto u sušilici te pranje suđa i rublja noću zbog niže cijene električne energije.
Pokrenute i kampanje
Nizozemska vlada nije pripremila posebne mjere za nadolazeću zimu, a iz državne su plinare izjavili da će zemlja imati dovoljno zaliha. No Nizozemci su pokrenuli kampanju 'Štedite energiju sada!' koja potiče ljude da učine svoje domove učinkovitijima pomoću dizalica topline, ventilacije s funkcijom povrata topline, solarnog grijanja vode i bolje izolacije krovova, podova i prozora.
Kampanju je pokrenula i Irska koja je izuzeta iz cilja Europske unije, s obzirom da većinu svojih zaliha plina dobiva iz Ujedinjenog Kraljevstva, ali i oni potiču ljude da smanje potrošnju energije ove zime i to putem kampanje 'Smanjite svoju potrošnju'.
Hrvatska prati trendove
I hrvatska je vlada prošli mjesec donijela smjernice za uštedu energije koje se temelje na paketu dokumenata Europske komisije. Hrvatima su tako preporučili da se maksimalna temperatura grijanja u hladnijim danima ograniči na 21 stupanj, dok se za toplije dane preporuča da temperatura hlađenja ne bude niža od 25 stupnja jer, kako je objasnio ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović, za svaki se stupanj niže temperature potroši od tri do pet posto više energije.
Iz Vlade su preporučili i korištenje javnog prijevoza, led žarulja te korištenje kućanskih uređaja kao što su perilica rublja u večernjim satima.
- Što se tiče dugoročnih mjera energetske učinkovitosti savjetuje se energetska obnova zgrada i kuća - rekao je Filipović prilikom predstavljanja ovih smjernica.