Dionice Rheinmetalla, najveće njemačke obrambene tvrtke, skočile su za 11,9 posto, londonski BAE Systems porastao je za 14,3 posto u Londonu, a talijanski Leonardo je porastao za 11,4 posto u Milanu
Dionice europskog obrambenog sektora danas su glavna tema na tržištu kapitala jer se ulagači sve više klade da će vlade diljem kontinenta morati povećati vojnu potrošnju i preuzeti veći teret kako bi osigurale vlastitu sigurnost.
Dionice Rheinmetalla, najveće njemačke obrambene tvrtke, skočile su za 11,9 posto, londonski BAE Systems porastao je za 14,3 posto u Londonu, a talijanski Leonardo je porastao za 11,4 posto u Milanu. Thales Group, uvršten na parišku burzu, porastao je 11,6 posto, dok je švedski Saab porastao 10,6 posto. Stoxx Europe indeks zrakoplovstva i obrane porastao je šest posto, što je njegov najveći jednodnevni rast od studenog 2020. godine.
Ovaj je veliki rast dionica europskih tvrtki koje posluju u segmentu obrane uslijedio nakon summita kojeg su ovog vikenda u Londonu organizirale Velika Britanija i Francuska u pokušaju spašavanja nade u mirovni sporazum u Ukrajini nakon što je prije nekoliko dana zaiskrilo između ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i američkog predsjednika Donalda Trumpa nakon čega su mnogima potonule lađe da će se mirovni ugovor između Rusije i Ukrajine dogoditi u skorije vrijeme.
Naime, Francuska i Velika Britanija u nedjelju su predložile jednomjesečno primirje u Ukrajini ‘u zraku, na moru i u energetskoj infrastrukturi, kako je za francuske medije rekao predsjednik Emmanuel Macron. Primirje se isprva, dakle, ne bi odnosilo na borbe na zemlji jer bi ‘bilo jako teško kontrolirati prekid vatre‘ jer je bojišnica golema i odgovara udaljenosti između Pariza i Budimpešte, objasnio je Macron, a prenijela Hina.
Mogućnost razmještanja europskih snaga, u kojima su Francuska i Velika Britanija spremne sudjelovati, razmatrala bi se tek u drugoj fazi, nastavio je.
– U tjednima koji dolaze na ukrajinskom teritoriju neće biti europskih snaga. Pitanje je kako ćemo iskoristiti to vrijeme i pokušati postići ostvarivo primirje, uz pregovore koji će trajati nekoliko tjedana, a zatim, kada se potpiše mir, i razmještanje snaga – rekao je Macron.
Potrebna veća ulaganja u vojsku
– Želimo mir. Ne želimo ga po bilo koju cijenu, bez jamstava – dodao je francuski predsjednik. Pariz i London za svoje snage, koje bi nakon mirovnoga sporazuma eventualno bile poslane u Ukrajinu, pokušavaju osigurati američku zaštitu u obliku jamstva sigurnosti koje bi Sjedinjene Dražave dale Kijevu. Prema francuskim dužnosnicima, Pariz i London pokušavaju ponovno uspostaviti dijalog između Trumpa i Zelenskog.
Također, europski su čelnici pod sve većim pritiskom da povećaju svoja ulaganja u obranu nakon svađe u Ovalnom uredu u Bijeloj kući te je Macron izjavio da bi države mogle izdvajati između tri i 3,5 posto BDP-a u obranu te je dodao isto tako da Europska komisija mora biti inovativnija u financiranju vojne industrije.
No, vratimo se na dionice. Današnji dobici doprinose rekordnom uspjehu sektora kojeg su mnogi europski ulagači izbjegavali, no čija popularnost kontinuirano raste od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine. Indeks Stoxx ove je godine porastao više od 30 posto zbog geopolitičke nesigurnosti dok u isto vrijeme kreatori europskih politika razmatraju i osnivanje institucije za naoružanje po uzoru na Europsku banku za obnovu i razvoj.
Valja naglasiti da su knjige narudžbi pojedinih europskih proizvođača u segmentu obrane već dosegle rekordne vrijednosti, a vjeruje se da će u nadolazećem razdoblju potražnja proizvodima vojne industrije.
To potvrđuje i činjenica da su dobitke zabilježile i brojne druge kompanije, a ne samo najveći u regiji. Tako je recimo manje tvrtke, poput Chemring iz Londona, jedan od nekolicine proizvođača eksploziva u Europi, porastao 4,6 posto dok je norveški Kongsberg Gruppen skočio 13,3 posto u Oslu.
Ovi potezi također dolaze dok budući njemački kancelar Friedrich Merz nastoji požuriti s više milijardi eura dopune obrambenog proračuna. Konkretno, Merz za vojsku želi izdvojiti čak sto milijardi eura.
Nadalje, porasli su prinosi na obveznice eurozone pri čemu je referentni prinos njemačkih desetogodišnjih obveznica porastao za 0,12 postotnih bodova, na 2,52 posto. Također, euro je porastao 1,2 posto na 1,049 dolara nakon izvješća da je Zelenski danas izrazio želju za ponovnim sastankom s Trumpom radi daljnjih pregovora te potpomognut nešto ‘jačim‘ podacima o inflaciji u eurozoni nego što se ranije očekivalo.
U SAD-u su pak dionice obrambenog sektora ostvarile nešto slabije dobitke zbog velikog uspona europskog sektora. Dionice L3Harris Technologiesa i Lockheed Martina porasle su za samo 0,7 posto odnosno 1,2 posto u New Yorku.