Šef Međunarodne agencije za energiju (IEA) kritizirao je Europu da zaostaje za Kinom i SAD-om nakon što je napravila ‘dvije povijesne monumentalne pogreške‘ u energetskoj politici, oslanjajući se na ruski plin i odmičući se od nuklearne energije.
Fatih Birol, izvršni direktor agencije, rekao je za Financial Times da europska industrija sada plaća cijenu ovih pogrešaka i da će blok trebati ‘novi industrijski master plan‘ kako bi se oporavila. Birol navodi kako EU zaostaje za Kinom i SAD-om u područjima kao što je proizvodnja čistih tehnologija te kaže da se to dogodilo zahvaljujući kombinaciji velikih i opterećujućih propisa ali i viših cijena energije. Dodaje kako su cijene električne energije u EU obično dvostruko više nego što je to slučaj u SAD-u.
- Postojeće industrije, posebno teške industrije i iskusit će značajan nedostatak u pogledu troškova u usporedbi s drugim velikim gospodarstvima poput Kine i Sjedinjenih Država - rekao je Birol na FT.
Podaci agencije za nadzor energije pokazuju da se EU uspješno odmaknula od ruskog plina nakon invazije na Ukrajinu. Godine 2023. EU je prvi put proizvela više električne energije iz energije vjetra nego plina. Plin iz Rusije ranije je činio više od 40 posto zaliha bloka, ali je pao na 15 posto 2023. unatoč porastu uvoza ukapljenog prirodnog plina koji se brodovima uvozi iz Rusije.
Isporuke plina iz Norveške i SAD-a imale su ključnu ulogu u omogućavanju EU-u da izbjegne nestanke električne energije čineći 30 posto odnosno 19 posto ukupnog uvoza.
Međutim, rasprava o nuklearnoj energiji još je više polarizirala među samim članicama.
Zemlje poput Francuske, Mađarske i Češke zalažu se za nuklearnu energiju, ali druge države članice EU-a poput Njemačke, Austrije i Luksemburga snažno se protive, tvrdeći da su nuklearni projekti često podložni kašnjenjima i velikim troškovima te da će iscrpiti novac koji bi se bolje potrošio na obnovljive izvore energije.
Amund Vik, bivši norveški državni tajnik za energetiku i viši savjetnik u konzultantskoj tvrtki Eurasia Group, rekao je da je ‘teže izvršiti energetsku tranziciju bez nuklearne energije‘ jer je potrebno ‘dosljedno osnovno opterećenje energije da podupre nekonzistentnu proizvodnju energije iz vjetra i sunca.‘
- Neke nuklearne rasprave su stvarno zdrave i neke zemlje trebaju nuklearnu energiju. Ali neke od rasprava u kojima se kaže ‘ne bismo trebali ulagati u vjetroturbine, trebali bismo ulagati u nove nuklearne‘ nikome ne pomažu – kaže Vik.
U 2019. EU je postavio jedan od najambicioznijih klimatskih ciljeva u svijetu s obvezom smanjenja emisija za 55 posto do 2030. te dostizanje neto nule od 2050. godine. Od tada EU usvaja zakone koji bi trebali transformirati ekonomije država članica kako bi se ispunili ti prilično nedostižni ciljevi. Međutim, kako navode neki energetski stručnjaci, političari se i dalje boje reakcija građana na zakone poput onog o zabrani novih motora s unutarnjim izgaranjem ili strožih pravila o energetskoj učinkovitosti, pa se još uvijek ne zna kakve će reakcije biti kada to vrijeme zaista i dođe. Također, navode da i zelene politike polako padaju na popisu političkih prioriteta zbog nemirne geopolitičke situacije koja ‘zaokuplja EU čelnike‘.
Dan Jørgensen, danski ministar za klimu i razvoj, rekao je da EU treba ‘napraviti domaću zadaću‘ i osigurati da klimatska politika bude integrirana kako bi održala podršku građana Zelenom dogovoru. Jørgensen kaže ako je moralo biti učinjeno na način koji ‘ne šteti europskoj konkurentnosti, zapošljavanju te ne dovodi do veće nejednakosti već čini suprotno‘. Međutim, problem je što je upravo sve učinjeno suprotno od toga, a to je da šteti europskoj konkurentnosti i dovodi do veće nejednakosti.
- Krajnje je vrijeme da povedemo raspravu o tome kako sve ovo izgleda – zaključuje Jørgensen.