Američka središnja banka Fed ovoga je tjedna na svom sastanku jasno dala do znanja da će do smanjenja kamatnih stopa doći, ali ne onoliko brzo koliko se mnogi ulagači nadaju. Nakon dvije turbulentne godine koje je obilježila visoka inflacija, Fed je odlučio pauzirati jedan od najvećih ciklusa rasta kamatnih stopa u posljednjih nekoliko desetljeća.
Iz službene je izjave izostavljeno bilo kakvo spominjanje ‘dodatnog jačanja politike‘, odnosno dodatnog povećanja stopa ako Fed to bude smatrao prikladnim. Umjesto toga se pojavio nagovještaj trijumfa pri čemu je središnja banka primijetila da su izgledi za punu zaposlenost i nisku inflaciju sada izbalansirani.
I dok su ovog tjedna, kao i na tri prethodna sastanka, odlučili kamatne stope držati na istoj razini, između 5,25 i 5,5 posto, na najvišoj razini u posljednjih 23 godine, Fed nije spreman krenuti u rezanje stopa. Zašto? Jer dužnosnici žele vjerovati da će inflacija biti spuštena na ciljanih dva posto.
Ta potreba za nekim oblikom jamstva zbunjuje ekonomiste i investitore s obzirom da je tijekom druge polovice 2023. godine indeks izdataka za osobnu potrošnju iznosio samo 1,9 posto. Znak je to šest mjeseci ‘dobrih vijesti‘ o inflaciji, no Fed želi još više podataka i još više sigurnosti tako da su očekivanja da će se s rezanjem stopa krenuti u ožujku sasvim pretjerane.
Posljedice se osjete na Wall Streetu
Predsjednik Feda Jerome Powell ove je srijede bio u optimističnom raspoloženju, a svakako je važno napomenuti da je SAD prošle godine prošao bolje od ostalih naprednih gospodarstava s rastom od 3,1 posto dok je nezaposlenost u prosincu ostala na povijesno niskim razinama od 3,7 posto. Ipak, Powell je napomenuo da inflacija još uvijek nije pobijeđena te da još uvijek ima ‘mnogo posla‘.
No držanje kamatnih stopa na visokim razinama i odbijanje smanjenja tek do drugog kvartala ove godine prema nekim ekonomistima predstavlja itekakav rizik jer prvotno su središnje banke prekasno reagirale na inflaciju, a sada riskiraju i s kasnim smanjenjem.
– Imamo prave sastojke za nastavak ovog puta k smanjenju inflacije – kazao je za Financial Times glavni ekonomist EY-a Greg Daco dodajući da su tvrtke donekle izgubile sposobnost za daljnjim dizanjem cijena, a postoje znakovi i da se inflacija plaća također smanjuje.
– Svaki vanjski promatrač će vam reći da bi popuštanje u ožujku najvjerojatnije bilo optimalno, ali Fedovi dužnosnici žele tu dodatnu sigurnost pa će vjerojatno pričekati do svibnja – zaključio je Daco.
Burzovni su indeksi na Wall Streetu nakon ove objave žestoko pali, a osim što se radi o posljedici Fedovih odluka na pad indeksa je utjecalo i razočarenje ulagača kvartalnim poslovnim rezultatima dvaju tehnoloških divova s obzirom da je cijena dionice Alphabeta pala za 7,5 posto, a Microsofta za 2,7 posto, izvijestila je Hina.
Doduše, obje su kompanije izvijestile o većim prihodima i profitima nego što su analitičari očekivali, no čini se da su neki ulagači očekivali još više. Unatoč jučerašnjem oštrom padu, u cijelom siječnju burzovni su indeksi porasli više od jedan posto.