‘;
Naš BDP raste potpomognut prije svega javnim investicijama financiranima europskim novcem i osobnom potrošnjom, a taj rast ne prate ni industrijska proizvodnja ni izvoz, koji padaju. Na sve to Vlada vodi ekspanzivnu fiskalnu politiku koja dodatno potpiruje inflaciju. I ne namjerava stati
Hrvatska raste više od prosjeka EU-a. Premijer Andrej Plenković i članovi njegove vlade toliko su puta ponovili tu izjavu, ponajviše zbog tri izborna ciklusa u prošloj godini, da je bilo lako povjerovati u to. Novi su izbori pred nama, zato ćemo i dalje slušati priče o procvatu Hrvatske. Ta će bajka zvučati ovako: BDP raste, raste zaposlenost, imamo najviši kreditni rejting u povijesti! Te su izjave toliko puta ponovljene da su čak i oni s diplomama koje nisu samo iz Travnika počeli vjerovati da živimo kao bubreg u loju. No dovoljan je jedan odlazak u trgovinu da se uvjerimo da ta bajka ne drži vodu. I mnogo je lakše onda za sve okriviti pohlepne trgovce nego prestati biti slijepi pored zdravih očiju i zaključiti da je hrvatska ekonomija već neko vrijeme toliko pregrijana da nam svaka iskra požar skriva, ali mi iskre ignoriramo jer stižu još jedni izbori, oni lokalni, za četiri mjeseca.
Da ne vjerujemo u bajke i da se držimo činjenica, ogoljena i argumentirana priča o Hrvatskoj zvučala bi ovako: rast našeg BDP-a potpomognut je prije svega javnim investicijama financiranima europskim novcem i osobnom potrošnjom, ali ne prate ga ni industrijska proizvodnja ni izvoz, koji padaju, i na sve to Vlada vodi ekspanzivnu fiskalnu politiku koja dodatno potpiruje inflaciju i ne namjerava stati. Nema naša inflacija više uopće veze s ratom u Ukrajini i rastom cijene energenata. To je stara priča. Pa čak se i inflacija u eurozoni stabilizirala, sada je od dva do dva i pol posto. Kod nas je samo u prosincu prošle godine dosegnula 3,4 posto u odnosu na prosinac 2023., a to samo znači da, po novome, Hrvatska ima najvišu stopu inflacije u Europskoj uniji. I nećemo se uskoro maknuti s tog trona!
Vrlo hrvatska inflacija
Kod nas je djelovanje inflacije vrlo specifično i vrlo ‘hrvatsko‘. Nakon ulaska u EU iz Hrvatske se odselilo oko tristo tisuća uglavnom mlađih ljudi, što se poklopilo sa sve većim alokacijama novca iz fondova EU-a, što je na kraju, tumači Velimir Šonje, ekonomski analitičar iz Ahrivanalitike u svom blogu, omogućilo Vladi da fiskalnom ekspanzijom brzo oporavi domaću osobnu potrošnju i investicijsku aktivnost. Nedostatak radnika povećao je plaće i osobnu potrošnju, a tu istu potrošnju povećalo je, kaže Šonje, korištenje potrošačkih nenamjenskih gotovinskih kredita jer se proširio optimizam potrošača. No na to nije reagirala povećana proizvodnja jer nema ni investicija ni radnika, što je samo potaknulo uvoz. Kad nema domaće ponude, raste strana, a tako opet raste i inflacija. S njom su se pak javljali zahtjevi za novo povećanje plaća, što je potaknulo novu, dodatnu potrošnju, pa se još više zakovitlala inflacija. I dok je privatni sektor oprezno povećavao plaće, Vlada je pod pritiskom superizborne godine bila mnogo darežljivija i posljednje dvije godine počela je provoditi ‘aktivnu politiku plaća u javnom sektoru‘, što je znatno povećalo plaće iz proračuna, koje su mnogo veće od stopa rasta plaća u poslovnom sektoru. A to nisu bile simbolične povišice, posrijedi su ozbiljni iznosi.
I premda je to samo po sebi problem, taj rast postupno se prenosi i na lokalne razine te na državne institucije izvan sustava državne riznice. Naime, plaće službenika i namještenika na lokalnoj razini negdje su bile vezane uz kretanja na razini središnje države, a negdje nisu, zato da ondje rastu s malim vremenskim odmakom. A to bi se moglo nastaviti i u sljedećim mjesecima, to više što dolaze lokalni izbori.
Nova povećanja u planu
Za Ministarstvo financija izračun je jasan: plaće u javnom sektoru prije su rasle sporije nego u privatnome, pa je sad i javni došao na red. U tom resoru tako navode da je u prvih deset mjeseci 2024. prosječan nominalni rast bruto plaća zaposlenih u javnom sektoru iznosio 24,6 posto na međugodišnjoj razini, a u istom su razdoblju plaće u privatnom sektoru rasle za 11,7 posto.
– Upravo su dobri ekonomski pokazatelji koje bilježimo već dulje, zajedno s provedbom odgovorne fiskalne politike, stvorili proračunski prostor za reformu sustava plaća. Naravno da kao posljedicu te reforme očekujemo daljnji rast učinkovitosti u javnom sektoru, od čega će koristi imati svi naši građani i poduzetnici – poručili su iz Ministarstva, koje je posebno trebalo voditi računa o fiskalnoj održivosti.
Kako će toliko povećanje plaća u javnom sektoru utjecati na već pregrijanu ekonomiju i je li povećanjima kraj ili tek počinju, pročitajte u tiskanom ili digitalnom izdanju tjednika Lider.