Šira javnost vjerojatno nije upoznata s činjenicom da u Zagrebu postoji institucija koja pomaže austrijskim kompanijama koje žele uložiti u Hrvatsku ili već ovdje posluju. Još je veće iznenađenje da takva institucija u glavnome gradu postoji već sedamdeset godina, dakle još od vremena bivše Jugoslavije. Austrijski ured za vanjsku trgovinu, kako je službeni naziv te institucije, upravo je nedavno proslavio sedamdesetu obljetnicu rada u Zagrebu.
Proslava je okupila dvjestotinjak uzvanika, uglavnom predstavnika hrvatskih i austrijskih kompanija koje posluju u Hrvatskoj. Događaju su nazočili i veleposlanik Republike Austrije u Hrvatskoj Josef Markus Wuketich te predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović. Važnost i opseg gospodarskih odnosa između dvije države nije potrebno posebno naglašavati: Austrija je u posljednja tri desetljeća s uložene 6,3 milijarde eura postala drugi po veličini strani ulagač u Hrvatsku, pokazuju posljednji podaci Hrvatske narodne banke. U Hrvatskoj posluje više od osamsto austrijskih kompanija svih veličina i u gotovo svim sektorima.
Ljetos je vođenje zagrebačkog ureda preuzeo Gerhard Schlattl. Rođen prije četrdeset godina u Linzu, na bečkom sveučilištu diplomirao je poslovno upravljanje i političke znanosti. Prva služba u austrijskoj gospodarskoj diplomaciji bila mu je u dalekom Bangkoku. Nakon što je u Tajlandu proveo nekoliko godina, raspoređen je ‘bliže kući‘ – najprije u Skoplje, a zatim u Prag. Prošle godine otvorila se mogućnost dolaska u Zagreb. Koliko je Hrvatska popularna među austrijskom gospodarskom diplomacijom, govori činjenica da se za direktora zagrebačkog Austrijskog ureda za vanjsku trgovinu javilo devet kandidata.
U Hrvatskoj ste od ljetos. Kakvi su vaši dojmovi o hrvatskom gospodarstvu i općenito Hrvatskoj?
– Dojmovi su vrlo pozitivni, vidim da mnogo austrijskih kompanija iz različitih industrija posluje u Hrvatskoj. Dobivamo upite iz niza sektora. Prvi dojam zapravo je ispunio moja očekivanja: iako je hrvatsko tržište malo, svi proizvodi i usluge austrijskoga gospodarstva ovdje su zanimljivi i relevantni, uključujući i turizam. Što se tiče strukture hrvatskoga gospodarstva, iz austrijske perspektive vidljivo je da je iznimno ovisna o jednom sektoru, što nije idealno kad je riječ o diverzifikaciji. Moj mandat traje sedam godina i vjerujem da ćemo u idućih nekoliko godina pokrenuti aktivnosti povezane s novim temama i područjima jer se Hrvatska snažno razvija. Mogu reći da su austrijskim kompanijama ovdje relevantna nova područja, ona koja to u prošlosti nisu bila.
Koja su to područja?
– Sredinom ožujka doveli smo u Hrvatsku austrijske kompanije koje su snažne u istraživanju i razvoju energetskih baterijskih rješenja i rješenja za skladištenje energije. To su rješenja prikladna za fotonaponske sunčane elektrane i vjetroelektrane. U Hrvatskoj postoji golem potencijal za to. Austrijske kompanije susrele su se ovdje s hrvatskim partnerima u tom sektoru, jedan od njih je Rimac Energy. S austrijske strane bila je to mala, butik-delegacija. U njezinu sastavu bili su predstavnici tvrtki Neoom, e.battery systems, WM Concept i Cyber Grid. Dvije austrijske tvrtke zatražile su konkretnu ponudu Rimac Energyja, zato je u ovoj fazi još prerano reći hoće li se ugovor sklopiti i kada. Osim toga, veliko je područje suradnje turistička infrastruktura. Mnogo kompanija u Austriji nudi održiva tehnološka rješenja za hrvatske hotelske lance. Vrlo je malo sektora u kojima naša dva gospodarstva ne bi mogla surađivati. Ta raznolikost jako mi se sviđa. Sve su to razlozi zbog kojih sam izabrao ovu dužnost u Hrvatskoj.
Možete li objasniti koji su glavni zadaci Austrijskog ureda za vanjsku trgovinu?
– Mi smo pružatelj usluga za austrijske kompanije, a te kompanije i financiraju naš rad. Ured je dio Savezne gospodarske komore. Austrijske kompanije koje imaju podružnice u Hrvatskoj ne moraju plaćati naknadu za članstvo, naše usluge dobivaju besplatno. Naš je glavni zadatak poduprijeti austrijske kompanije u svakom izlasku na strano tržište, bilo da je riječ o izvozu robe i usluga bilo o drugom obliku suradnje. Također ih podupiremo ako imaju neki problem. Ovdje mogu razmijeniti informacije s drugim tvrtkama iz naše zemlje.
Ured je proslavio 70. obljetnicu rada. Koje je tržište bilo zanimljivije austrijskim kompanijama, nekadašnje jugoslavensko ili sadašnje hrvatsko?
– Jugoslavija je bila veliko tržište, a nakon njezina raspada imamo nekoliko manjih. Rad našeg ureda znatno se promijenio u odnosu na prošlost. Nekada je glavni naš posao bila potraga za tvrtkama koje su se bavile izvozom i uvozom. Kolege koje su ovdje prije radili rekli su mi da je uvijek postojala jedna izvozno-uvozna tvrtka za pojedinu industriju. Sada možemo izabrati korektnoga poslovnog partnera. Svakako, nakon osamostaljenja Hrvatske dio austrijskih kompanija koje sada posluju ovdje došao je u 90-ima, među prvima banke i osiguravajuće kompanije. Zatim je, početkom 2000-ih, došla većina austrijskih kompanija, i to iz svih industrijskih sektora. Došle su kompanije svih veličina, velike, srednje i male. Sažeto, rekao bih da je našim kompanijama hrvatsko tržište znatno zanimljivije i važnije otkad je Hrvatska postala neovisna.
Cijeli intervju dostupan je u fizičkom ili digitalnom izdanju poslovnog tjednika Lider.