Svjetski ekonomski forum (WEF) je tradicionalno početkom godine izbacio novo izvješće o globalnim rizicima za 2023. godinu. U njemu kažu kako se svijet suočava s nizom rizika koji se čine ‘jezovito poznatima‘. Izvješće o globalnim rizicima za 2023. istražuje neke od najtežih rizika s kojima bismo se mogli suočiti tijekom sljedećeg desetljeća. Prve godine ovog desetljeća najavile su posebno razorno razdoblje u ljudskoj povijesti. Povratak u ‘novu normalu‘ nakon pandemije COVID-19 brzo je prekinut izbijanjem rata u Ukrajini, što je dovelo do novog niza kriza vezanih uz hranu i energiju što je pak izazvalo probleme koje su desetljeća napretka nastojala riješiti.
Svjedoci smo tako povratka ‘starih rizika‘ poput inflacije, krize troškova života, trgovinskih ratova, raširenih društvenih nemira, geopolitičkog sukoba i bauka nuklearnog rata. Ti stari rizici dodatno su pojačani novim razvojem globalnog okruženja rizika, uključujući neodržive razine duga, novu eru niskog rasta, niske globalne investicije i deglobalizaciju.
Troškovi života
Troškovi života dominiraju globalnim rizicima u sljedeće dvije godine, dok neuspjeh klimatskih mjera dominira sljedećim desetljećem, kaže izvješće. Kriza troškova života rangirana je kao najteži globalni rizik u sljedeće dvije godine, a vrhunac će doseći u kratkom roku. ‘Gubitak bioraznolikosti i kolaps ekosustava‘ smatra se jednim od globalnih rizika koji se najbrže pogoršavaju u sljedećem desetljeću, a svih šest ekoloških rizika nalazi se među 10 najvećih rizika u sljedećih 10 godina. Devet rizika predstavljeno je u prvih 10 ljestvica kratkoročno i dugoročno, uključujući ‘Geoekonomski sukob‘ i ‘Eroziju društvene kohezije i društvenu polarizaciju‘, uz dva nova sudionika na ljestvici najvišeg ranga: ‘Široko rasprostranjeni kibernetički kriminal i kibernetička nesigurnost‘ i ‘Nedobrovoljne migracije velikih razmjera‘.
Ekonomske posljedice
Ekonomske posljedice COVID-19 i rata u Ukrajini dovele su do vrtoglavog rasta inflacije što je započelo eru niskog rasta i niskih ulaganja. Vlade i središnje banke mogle bi se suočiti s tvrdoglavim inflatornim pritiscima tijekom sljedeće dvije godine, ne samo s obzirom na mogućnost produljenog rata u Ukrajini, kontinuiranih uskih grla zbog dugotrajne pandemije i gospodarskog rata koji utječe na opskrbne lance. Nastavak inflacije potaknute ponudom mogao bi dovesti do stagflacije, čije bi socioekonomske posljedice mogle biti teške, s obzirom na interakciju bez presedana s povijesno visokim razinama javnog duga. Globalna ekonomska fragmentacija, geopolitičke napetosti i oštrije restrukturiranje mogli bi pridonijeti raširenom dužničkom problemu u sljedećih 10 godina, piše u izvješću WEF-a.
Čak i ako neka gospodarstva dožive blaži ekonomski pad od očekivanog, kraj ere niskih kamatnih stopa imat će značajne posljedice za vlade, tvrtke i pojedince. Posljedice će najakutnije osjetiti najugroženiji dijelovi društva i ionako krhke države, pridonoseći porastu siromaštva, gladi, nasilnim prosvjedima, političkoj nestabilnosti, pa čak i kolapsu države, navodi se katastrofično u izvješću. Ekonomski pritisci također će ugroziti dobitke koje ostvaruju kućanstva sa srednjim primanjima. WEF navodi kako će se vlade i dalje suočavati s opasnim balansiranjem između zaštite široke skupine svojih građana od dugotrajne krize troškova života bez uključivanja inflacije – i pokrivanja troškova servisiranja duga dok su prihodi pod pritiskom ekonomske krize, sve hitnijeg prijelaza na novi energetski sustavi i manje stabilno geopolitičko okruženje. Nova ekonomska era koja nastaje može biti doba rastućeg razilaženja između bogatih i siromašnih zemalja i prvo nazadovanje u ljudskom razvoju u desetljećima.
Geopolitička fragmentacija
Geopolitička fragmentacija potaknut će geoekonomski rat i povećati rizik od sukoba na više domena. Ekonomsko ratovanje postaje norma, uz sve veće sukobe između globalnih sila. Ekonomske politike koristit će se obrambeno, kako bi se izgradila samodostatnost i suverenitet od suparničkih sila, ali će se sve više upotrebljavati i ofenzivno kako bi se ograničio uspon drugih, predviđaju u WEF-u. Kako geopolitika nadmašuje ekonomiju, dugoročni porast cijena postaje vrlo vjerojatan.
WEF ipak smatra kako će međudržavni sukobi ostati uglavnom ekonomske prirode u sljedećih 10 godina. Međutim, nedavni porast vojnih izdataka i proliferacija novih tehnologija širem krugu aktera mogli bi potaknuti globalnu utrku u naoružanju u novim tehnologijama.
Tehnologija i nejednakost
Tehnologija pogoršava nejednakost, dok će rizici povezani s kibernetičkom sigurnošću ostati stalna briga. Tehnološki sektor bit će među središnjim ciljevima snažnije industrijske politike i pojačane državne intervencije. Potaknuto državnom potporom i vojnim izdacima, kao i privatnim ulaganjima, istraživanje i razvoj novih tehnologija nastavit će se intenzivnim tempom tijekom sljedećeg desetljeća, donoseći napredak u umjetnoj inteligenciji, kvantnom računalstvu i biotehnologiji, između ostalih tehnologija. Za zemlje koje si to mogu priuštiti, ove tehnologije pružit će djelomična rješenja za niz novih kriza, od rješavanja novih zdravstvenih prijetnji i nedostatka zdravstvenih kapaciteta do povećanja sigurnosti hrane i ublažavanja klimatskih promjena. Za one države koji neće moći priuštiti nove tehnologije razlike u nejednakosti će rasti.
Međutim, brzi razvoj i uvođenje novih tehnologija predstavlja vlastiti niz rizika. Sve veće ispreplitanje tehnologija s kritičnim funkcioniranjem društava izlaže stanovništvo izravnim domaćim prijetnjama, uključujući one koje nastoje razbiti društveno funkcioniranje. Uz porast kibernetičkog kriminala, pokušaji ometanja kritičnih resursa i usluga omogućenih tehnologijom postat će češći, s očekivanim napadima na poljoprivredu i vodu, financijske sustave, javnu sigurnost, promet, energiju i domaću, svemirsku i podvodnu komunikacijsku infrastrukturu.
Koliko smo spremni?
Jedno je biti svjestan rizika, a sasvim je drugo imati sposobnost spriječiti negativne događaje. Stručnjaci smatraju kako će se lakše naći rješenja u vojnoj ili zdravstvenoj industriji dok izazovi oko okoliša i društva u cjelini ipak ostavljaju mnoge nepoznanice i pobuđuju sumnju u mogućnost laganog rješavanja. Jedno znakovito zapažanje jest da nijedan od rizika nije ostavio većinu stručnjaka uvjerenih u našu sposobnost da spriječimo pojavu rizika ili spremnosti ublažiti njegov utjecaj što bi mogao biti razlog za zabrinutost.