Hrvatska je u četvrtak na sastanku ministara unutarnjih poslova država članica Europske unije dobila jednoglasnu potporu za ulazak u šengenski prostor, dok za Bugarsku i Rumunjsku nije bilo konsenzusa, prenosi Hina.
Hrvatska tako postaje 27. članica šengenskog prostora te se od početka sljedeće godine, konkretno od 1. siječnja 2023. ukidaju granične kontrole na kopnenim i pomorskim graničnim prijelazima, a na proljeće, 26. ožujka 2023., ukidaju se i u zračnim lukama.
Hrvatska u desetoj godini svoga članstva u Europskoj uniji postaje istodobno članicom šengenskog prostora i eurozone, dviju najtješnjih integracija koje čine jezgru cijele Unije. Iako se očekivalo da će u šengensku zonu ući i Bugarska i Rumunjska, one pak nisu dobile potporu ostalih država članica.
Još se i prije početka današnjeg sastanka govorilo o mogućnosti da će Austrija biti protiv ulaska Bugarske i Rumunjske, jer ih se smatra nespremnim za ulazak u šengensko područje, no Hrvatskoj su svi javno izrazili podršku.
Odluku sa sastanka prokomentirao je na svom Twitter profilu i hrvatski premijer Andrej Plenković.
‒ U godini isporuke ostvarili smo strateške ciljeve Vlade, od kojih će najveću korist imati hrvatski građani i gospodarstvo ‒ napisao je Plenković.
Reakcije na jednoglasnu odluku Vijeća za unutarnje poslove i pravosuđe stižu sa svih strana, a Hrvatska udruga turizma naglasila je koliko je ona zapravo snažan impuls za hrvatski turizam te će dati poticaj rastu turističkog prometa i konkurentnosti sektora što će zasigurno osnažiti interes za hrvatskom turističkom ponudom.
Još jača integracija u EU
‒ Još jača integracija Hrvatske u Europsku uniju koju donosi ulazak u šengenski prostor izrazito je optimistična vijest za turistički sektor i cijelo gospodarstvo. Jačanje razine sigurnosti zemlje koje donosi ulazak u šengenski prostor, kao i ulazak u eurozonu od 1.siječnja i usvajanje valute koju koriste naši gosti iz ključnih emitivnih zemalja, dodatno će olakšati dolazak i ojačati interes za Hrvatskom u članicama, ali i na potražnju iz trećih zemalja ‒ poručio je Veljko Ostojić, direktor HUT-a.
Hrvatska u desetoj godini svoga članstva u Europskoj uniji postaje istodobno članicom šengenskog prostora i eurozone, dviju najtješnjih integracija koje čine jezgru cijele Unije.
U šengenskom prostoru od 1. siječnja sljedeće godine bit će 27 država članica, od kojih su 23 članice EU-a te Island, Norveška, Švicarska i Lihtenštajn, koje su izvan Unije. Od članica EU-a izvan ostaju Bugarska i Rumunjska, koje čekaju već 11 godina na pozitivnu odluku i koja je sada opet izostala, zatim Cipar, koji ne kontrolira svoj cijeli teritorij te Irska koja ne želi u šengen kako ne bi morala uvesti granične kontrole sa Sjevernom Irskom.
Šengensko područje najveće je područje bez unutarnjih graničnih kontrola s gotovo 420 milijuna ljudi. Kako navodi Hina, blizu dva milijuna ljudi svakodnevno putuje na posao preko interne granice, a u nekim područjima ti dnevni prekogranični migranti čine do trećinu radne snage.
Za ulazak u šengen potrebno je proći temeljite evaluacije u kojima se procjenjuje može li zemlja preuzeti odgovornost za kontrolu vanjskih granica u ime ostalih država šengenskog područja, učinkovito surađivati s policijskim tijelima drugih država članica šengenskog područja u cilju održavanja visoke razine sigurnosti nakon ukidanja graničnih kontrola, primjenjivati šengenska pravila, kao što su kontrola kopnenih, morskih i zračnih granica, izdavanje šengenskih viza, policijska suradnja i zaštita osobnih podataka te povezivanje sa Šengenskim informacijskim sustavom i njegova upotreba.