U cilju jačanja okruženja za privatne poslovne investicije, unutarnju devalvaciju odnosno jačanje cjenovne konkurentnosti, treba nastaviti kroz smanjenje ukupnog poreznog opterećenja i ukidanje i/ili smanjenje parafiskalnih nameta uz supstituciju poreza na srednje i više plaće porezima na rentu, širenje porezne baze te izjednačavanje poreznog tereta kako bi investicije u startu imale sličan tretman, piše HUP u tjednim analizama.
Iako je porezni klin na osobni dohodak niži od prosjeka EU, on je svejedno već pri isplati neto plaće od EUR 1,500 neto među najvišima u strukturno sličnoj CEE regiji pa je zbog jedne od najnižih stopa aktivnosti i zaposlenosti stanovništva za Hrvatsku opravdanije hrabrije smanjenje poreza na rad, prema preporukama OECD-a za kreiranje održivih i kvalitetnih radnih mjesta. Porezni klin je u posljednje dvije godine u Hrvatskoj za neto plaće od EUR 1,500 i više porastao za jedan postotni bod, dok je na razini EU nepromijenjen.
Pored jačanja poticaja za investicije u istraživanja i razvoj za čak 4-5 puta u odnosu na prosjek OECD/EU, Hrvatska treba jačati konkurentnost svojeg Zakona o poticanju ulaganja kako bi se motiviralo investicije u Industriju 4.0 i tehnološki napredne sustave. HUP stoga predlaže reviziju Zakona o ulaganjima prvenstveno kroz ukidanje smanjenja poticaja na investicije vrijednosti EUR 50-100 milijuna te delimitiranjeprimjene na investicije do EUR 100 milijuna uz produljenje roka korištenja poticaja i/ili definiciju istog od početka prodaje proizvoda kao rezultata investicije.
- HUP se zalaže za oslobađanje plaćanja dijela doprinosa za proizvodne objekte u nadležnosti jedinica lokalne samouprave, te davanje dozvole velikim tvrtkama da apliciraju EU fondove kao u drugim članicama EU - kažu.
Izuzetno je važno osigurati širenje mreža vrlo velikog kapaciteta kao preduvjeta za digitalizaciju javne uprave, gospodarstva i društva, uz povećano korištenje obnovljivih izvora energije.
- U posljednjem FOKUS-u tjedna apostrofirali smo hitnu potrebu odmrzavanja investicija u OIE ukupnog kapaciteta od 1,500 MWh u vrijednosti od oko dvije milijarde eura. U međuvremenu, potrebno je uskladiti kurikulume u obrazovnom sustavu s potrebama kompanija za stručnjacima iz STEM područja, poticati prekvalifikacije i usavršavanje radnika potrebnih za bolje usvajanje novih tehnologija koje će se u narednom razdoblju usvajati širom sektora domaće ekonomije. Napokon, Hrvatska mora promicati alternativne izvore financiranja bankovnim kreditima, uključujući poboljšanje pristupa rizičnom kapitalu (kao posebno bitnog u financiranju investicija u propulzivnom ICT sektoru), gdje je Hrvatska u zadnje tri godine u prosjeku privukla dva pa sve do tri puta manje investicija (0,03% BDP-a) od prosjeka EU, odnosno strukturno slične ekonomije CEE regije - zaključuju iz HUP-a.