Iako se inflacija smiruje, to još uvijek ne znači da je potpuno obuzdana s obzirom na izvanredno brz oporavak realnih neto primanja zaposlenika u Hrvatskoj ove godine, naročito u uslužnim sektorima te izdašnijim kolektivnim ugovorima. Zbog kontinuiranih pritisaka na rast troškova rada, koji raste brže u Hrvatskoj nego u euro području, apsolutni prioritet u obuzdavanju inflacije mora biti ubrzanje realnog rasta produktivnosti te preostale deregulacije u cilju poticanja konkurentnosti na dijelu tržišta usluga, piše HUP su svojim tjednim analizama.
- U 2024. godini prognoziramo da će se stopa inflacije kretati u rasponu od 3 do 4 posto, što je iznad prosjeka euro područja, no ne iznenađuje s obzirom na to da su postojeće cijene usluga i dalje niže od prosjeka eurozone za više od 30 posto – dodaju.
Unatoč snažnom padu tržišnih ‘spot’ cijena energenata, veleprodajne europske cijene plina za ljeto 2025. godine (kao proxy poduzećima za dvogodišnji ugovor) su oko četiri puta više u odnosu na pretkrizno razdoblje. Dio aktera također ne isključuje poremećaje na energetskom tržištu uoči jeseni, odnosno zime.
U tom smislu otvara se pitanje nastavka mjera pomoći gospodarstvu iz domene energetske politike, pišu iz HUP-a te pozivaju na otvaranje konstruktivne rasprave o smanjenju razlike između cijena energenata za gospodarstvo u odnosu na cijene koju plaćaju kućanstva. Naime, u većini država članica EU gospodarstvo plaća nižu prosječnu cijenu energenata od sektora kućanstava.
Istovremeno bismo morali pratiti setove mjera, koje donose članice EU kako domaće tvrtke ne bi bile u konkurentski lošijem položaju na jedinstvenom tržištu. Naročito je važno da se izbjegne ponavljanje situacije iz druge polovice 2022. godine, kada je Hrvatska bila u skupini pet članica EU s najvišim porastom cijena električne energije za gospodarstvo. Kao i do sada, sve mjere i odluke važne za planiranje poslovanja, treba donositi na vrijeme u funkciji osiguranja predvidljivosti i izvjesnosti poslovanja, zaključuju iz HUP-a.