Ulazak u eurozonu i Schengen doista čini razliku, barem kada je riječ o investicijama. Jer, ove se godine u Hrvatsku počelo slijevati podosta kapitala. Naveliko se investira čak i u Slavoniji (američki Jabil ulaže u proizvodnju mikročipova), no većina ih se slijeva u zelenu, sunčanu energiju, logično u Dalmaciji. No, s tim zelenim energijama nije sve kristalno bistro, tim više što nije jasna niti računica ‘dobiti i gubitka‘ lokalnih jedinica. Što to lokalne jedinice dobivaju da tako šakom i kapom dijele zemljišta?
Stoga je pitanje ne bismo li možda trebali smisliti kriterije za ulaganja, donekle onako kako to, doduše manje-više zbog geostrateških razloga, rade SAD i EU. Koji su to kriteriji za poželjne investicije i koje su točno prihvatljive? U Osijeku se ostvaruje jedna od najvećih američkih investicija koja bi trebala otvoriti oko 1500 novih radnih mjesta.
Upravo bi nova radna mjesta trebala biti temeljni kriterij ‘odobravanja‘ investicija i investitora, barem tako poručuje bjelovarski gradonačelnik Dario Hrebak. I to trajna radna mjesta, ne samo ona koja se popune tijekom izgradnje projekta.
– Odbijamo solare. Preozbiljni smo da bismo dali nadragocjeniju zemlju za projekte koji otvaraju nula radnih mjesta. U tehnološkom se inkubatoru otvara sve više IT tvrtki u čijem sektoru radi već 500-tinjak ljudi. To su investicije koje želimo i potičemo najmanjim porezom na dohodak i najmanjom komunalnom naknadom. Industrije i tvornice s prljavim tehnologijama stvar su prošlosti, orijentiramo se zelenome, čistim proizvodnim halama s proizvodima visoke dodane vrijednosti – tumači Hrebak dodajući kako odlično surađuju s oporbom, s kojom odlučuju o svim važnim temama, uključujući investicije i moguće problematične investitore.
Što na tu temu kažu u Udruženju stranih ulagača u kojemu još uvijek misle kako je prepreka za ulazak inozemnoga kapitala i dalje previše? Burak Baykan, predsjednik Udruženja kaže kako Hrvatska, kao članica EU, treba djelovati u skladu s mjerama vezanim uz izvore kapitala i pranja novca EU.
- Tamo su jasno opisani kriteriji ulagača i ulaganja i Hrvatska će na taj način postupno privlačiti sve vrste ulaganja u skladu s kriterijima EU, a dodatno svaka država i lokalna zajednica u skladu sa svojim strateškim planovima određuje koju vrstu investicija želi privući, pri čemu je profil investitora iznimno važan. Hrvatska je izazvala veliko zanimanje nakon ulaska u eurozonu i Schengen, što je povećalo zanimanje novih investitora za različita područja. To je važno, jer nam je potrebna diverzifikacija gospodarstva, prije svega u proizvodnim investicijama, kao i u pogledu regionalnoga jačanja Hrvatske, pa će to ne samo doprinijeti rastu gospodarstva nego i pozitivnim demografskim pomacima.
Trebamo više snažnih, korporativnih i strukturiranih investitora. To su velike kompanije i veliki investicijski fondovi. Takva će vrsta ulagača pridonijeti rastu i stvoriti održivija radna mjesta. Samo će ta razina investitora moći donijeti više inovacija, istraživanja i razvoja koji će Hrvatskoj dati više šanse za korištenje EU fondova. Kada se aktivno privuku tako veliki investitori i realiziraju prvi projekti vidjet ćemo da će se više naših ljudi početi vraćati u Hrvatsku – uvjerava Baykan.
Kakve investicije doista želimo i s kakvim ‘nuspojavama‘ doznajte u novome digitalnom i tiskanom broju Lidera.