piše: Robert Jurišić, S-GRAIN BI
Kakav tjedan je iza nas na robnim burzama. Glavna vijest je svakako pad cijene nafte i to ne bilo kakav, već najveći tjedni pad još od ožujka. Nafta, koja je zadnjih nekoliko tjedana bilježila pozitivan trend, u trenutku kada je tržište počelo špekulirati o razini od 100 $/bbl, radi preokret i bilježi pad cijene.
Pad je bio toliki da ne samo da su izbrisani svi dobici na cijeni nafte Brent od početka godine, već je ona sada 1,5 posto manja nego što je to bilo s prvim danom siječnja. To samo pokazuje koliko su tržišta roba danas osjetljiva, volatilna i nepredvidiva. Naravno da se pad cijene nafte odrazio negativno i na metale te agri robe.
Što se tiče nekih generalnih pokazatelja, dolarski indeks DXY iznad 106,5 bodova (najviše u zadnjih 11 mjeseci), odnos EUR/USD i dalje oko razine od 1,05, S&P 500 indeks na razini od 4.300 bodova, a indeks straha VIX iznad 19 bodova. Goldman Sachs Commodity Index (GSCI) započinje tjedan na razini od 585 bodova, a Bloomberg Commodity Index (BCI) na razini od oko 101 boda.
Treba li preispitati ciljanu inflaciju od dva posto?
Novi rat na pomolu? Najmanje što nam je sada trebalo je nova nestabilnost na Bliskom Istoku. Rat Izraela i susjednih arapskih zemalja može puno toga (lošega) donijeti za sve nas. Treba za početak vidjeti hoćemo li u narednim danima ići prema eskalaciji ili de-eskalaciji sukoba, a tek onda možemo analizirati kakve će to sve posljedice imati po robe, burze, ekonomiju, geopolitiku i ostalo. Hoće li rat ponovno postati “market mover”?
Sljedeće desetljeće bit će obilježeno ekološkim i društvenim krizama, potaknutim temeljnim geopolitičkim i gospodarskim trendovima. “Kriza troškova života” smatra se najozbiljnijim globalnim rizikom za sljedeće dvije godine, a vrhunac će doseći u kratkom roku. Gubitak bioraznolikosti i kolaps ekosustava smatra se jednim od najbrže pogoršanih globalnih rizika u sljedećem desetljeću, a svih šest ekoloških rizika je među 10 najvećih rizika u sljedećih 10 godina. Devet rizika prisutno je u prvih 10 ljestvica, kako kratkoročno tako i dugoročno, uključujući geoekonomsku usporedbu i eroziju društvene kohezije i društvenu polarizaciju, zajedno s dvije pridošlice na najvišim pozicijama: široko rasprostranjeni kibernetički kriminal i kibernetička nesigurnost te nedobrovoljna migracija velikih razmjera.
Podaci na kraju 2022. pokazuju pad i ukupnog i prosječnog bogatstva. Pad je uzrokovan inflacijom i deprecijacijom dolara u usporedbi s mnogim valutama. Geografski gledano, gubitak bogatstva uvelike je koncentriran u bogatijim regijama poput Sjeverne Amerike i Europe.
Najveće zelje gubitnice u 2022. su SAD, Japan, Kina, Kanada i Australija dok su najveći porast bogatstva zabilježili Brazil, Indija, Meksiko i Rusija. Manje od jedan posto stanovništva posjeduje 45 posto svjetskog bogatstva. Globalno se bogatstvo upeterostručilo u ovom stoljeću, uglavnom zahvaljujući Kini. Prema projekcijama iz Global Wealth Reporta, globalno bogatstvo će se povećati za nešto manje od 40 posto u sljedećih pet godina.
UN poziva središnje banke da preispitaju svoju ciljanu inflaciju od dva posto kako bi spriječile tešku recesiju. Unatoč rujanskom povećanju ECB-a i upozorenjima predsjednice Lagarde da je inflacija još uvijek previsoka, tržište sve više usmjerava pozornost na gospodarstvo, s idejom da je Europa možda već u recesiji. Ta se vizija odražava u euru, koji je izbrisao sve dobitke ostvarene u odnosu na dolar od prosinca 2022. do srpnja 2023.
Od sredine srpnja, euro je izgubio gotovo osam posto u odnosu na dolar. Prema podacima SWIFT-a, globalnog servisa za razmjenu poruka za gotovinske transakcije, uporaba eura je u padu u posljednjih devet mjeseci. Njegov udio u transakcijama pao je s 38 posto u siječnju na 23,2 posto krajem kolovoza, što je najniža razina zabilježena u zadnjih dvanaest godina.
Središnje banke kupile su 77 tona zlata u kolovozu, što je 38 posto više u usporedbi s kupnjom u srpnju, što je jasan signal i znak da središnje banke nastavljaju gomilati zlato. Također, to možemo gledati i kao termometar devalvacije kupovne moći FIAT valuta.
Najveći pad cijene nafte u šest mjeseci
Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna oštro pale jer će kamate u SAD-u možda dodatno porasti, što bi usporilo rast američkog gospodarstva i oslabilo potražnju. Barel nafte Brent je prošloga tjedna potonuo 11.2 posto, na ispod 85 $/bbl, dok je barel nafte WTI pojeftinio 9 posto, na ispod 83 $/bbl. Nakon što su u trećem kvartalu cijene porasle više od 25 posto, u prvom tjednu listopada cijene nafte su zabilježile najveći tjedni pad u zadnjih šest mjeseci.
Posljedica je to zabrinutosti trgovaca u vezi potražnje, s obzirom da se rast gotovo svih najvećih svjetskih gospodarstava usporava, a očekuje se i daljnje usporavanje. Još nema konkretnih naznaka promjene restriktivne monetarne politike, štoviše moguće je još jedno povećanje kamata do kraja godine u SAD-u te da će se cijena novca zadržati na povišenim razinama dulje nego što se prvotno očekivalo jer je inflacija, premda popušta, i dalje znatno iznad ciljane razine FED-a od dva posto.
Ništa bolja situacija nije ni u gospodarstvu eurozone, dok se kinesko gospodarstvo, najveći svjetski uvoznik nafte, ne oporavlja toliko brzo koliko su se trgovci nadali. Loše na cijene utječe i jačanje dolara, zbog čega nafta postaje skuplja za kupce u drugim valutama.
Terminske cijene prirodnog plina u Europi porasle su na iznad 40 €/MW. U nedjelju su Finska i Estonija primijetile neobičan pad tlaka u podmorskom plinovodu Balticconnector između zemalja zbog curenja. To je rezultiralo prekidom protoka plina, a sanacija bi mogla trajati nekoliko mjeseci.
U isto vrijeme, vijest da radnici Chevron Corp. pogona za LNG u Australiji planiraju nastaviti sa štrajkovima dodala je dodatni pritisak na cijene prirodnog plina. Međutim, blage vremenske prognoze za listopad, manja potražnja, prisutnost visokih razina popunjenosti skladišta i kontinuirano ubrizgavanje plina, u kombinaciji sa smanjenom industrijskom potražnjom unatoč ograničenim zalihama, pomogli su održavanju relativno stabilnih cijena.
Cijene plina u prvom mjesecu u Nizozemskoj, europskoj referentnoj vrijednosti, i dalje su znatno ispod razina zabilježenih u istom razdoblju prošle godine, kada su bile oko 150 €/MWh.
Raste kineska potražnja za robama
Posljednjih tjedana hedge fondovi su bili vrlo aktivni i zatvarali svoje duge pozicije, a povećavali svoje kratke pozcije unutar poljoprivrednog sektora. Ovaj trend nosi snažnu poruku – špekulanti predviđaju silaznu putanju cijena kako se približavamo kraju kalendarske godine.
Što nagoni hedge fondove da grade svoju short poziciju na poljoprivrednim tržištima? Nekoliko je faktora, ali najvažniji su sljedeći: a) iznenađujući prinosi usjeva - proizvodnja i zalihe kukuruza i soje u SAD-u premašile su očekivanja; b) niski vodostaji rijeke Mississippi - izvozni tokovi su ometeni neuobičajeno niskim vodostajima rijeka, što utječe na potražnju američkih poljoprivrednih proizvoda; c) povoljno vrijeme - idealni vremenski uvjeti diljem SAD-a podržali su uspješnu žetvu; d) jačanje američkog dolara - nedavna snaga američkog dolara, koju pokreće jastrebovski FED, učinila je američke žitarice skupima na globalnoj sceni; e) globalna konkurencija - jeftinije žitarice iz drugih regija, poput Crnog mora i Brazila, smanjuju potražnju za američkim proizvodima.
Iako se trenutno okruženje može činiti kao bearish, važno je pripaziti na potencijalne katalizatore rasta koji bi mogli ugroziti ove nove kratke pozicije fondova. Na primjer, sukob ovog vikenda između Hamasa i Izraela podsjeća nas na geopolitičke čimbenike koji mogu brzo utjecati na tržišta roba.
Kineska potražnja za mnogim glavnim robama porasla je "visokim stopama", smatra Goldman Sachs. Investicijska banka primijetila je da je kineska potražnja za bakrom porasla za 8 posto na godišnjoj razini, dok je apetit za željeznom rudom i naftom porastao za 7 posto, odnosno 6 posto, nadmašivši sva očekivanja.
Golman Sachs smatra da je ta snaga potražnje uvelike povezana s kombinacijom snažnog rasta zelenog gospodarstva, izgradnje mreže i nekretnina. Kineski operativni solarni kapacitet dosegao je 228 GW, što je više od ostatka svijeta zajedno, prema lipanjskom izvješću Global Energy Monitora.
Drugo najveće svjetsko gospodarstvo na putu je da udvostruči svoj kapacitet vjetra i sunca pet godina prije svojih ciljeva za 2030. godinu.