Porezna politika, percepcija poduzetnika, produktivnost, demografska katastrofa s kojom se suočava Hrvatska, trenutačno su u fokusu glavne direktorice Hrvatske udruge poslodavaca Irene Weber, koja je tu funkciju preuzela potkraj prošlog ljeta, u jednom od najizazovnijih vremena za poduzetništvo. Weber je prije svega financijska stručnjakinja koja je obnašala mnoge menadžerske funkcije u bankarskom sektoru, savjetovala je Vladu u procesima restrukturiranja i privatizacije, a od 2018. pamtimo je kao zamjenicu Agrokorova izvanrednog povjerenika, koja se prije dvije godine povukla iz te kompanije.
U javnosti se nije pojavljivala, a te je dvije godine provela kao članica Uprave fonda Inspire Investments, na mnogo mirnijem poslu nego danas. Weber se kao direktorica HUP-a vratila pred kamere štiteći interese članica Udruge koja danas ima više od 6500 članova, 30 granskih udruga te 35 zaposlenih u raznim internim službama. Osim na probleme poduzetnika, fokusirala i na ojačavanje HUP-a vrhunskim stručnjacima; akvizicija glavnog ekonomista Hrvoja Stojića, samo je, kaže, početak.
Radili ste na visokim menadžerskim funkcijama isključivo u privatnim kompanijama. Koliki je za vas preokret upravljati jednom udrugom?
– Moj je posao zagovarati inicijative realnoga gospodarstva i rješavati probleme koje tište poduzetnike i usporavaju ekonomiju. Netko tko nije radio u privatnom sektoru teško bi mogao biti upoznat s izazovima poslovanja u Hrvatskoj i utjecaju zakonodavstva na svakodnevno poslovanje. Bilo bi sjajno kad bi naši socijalni partneri također imali poslovno iskustvo u privatnom sektoru jer bi bolje razumjeli probleme koji tište poslodavce, pa i razinu njihove svakodnevne odgovornosti, pogotovo u današnjoj krizi koja se ne može se usporediti s bilo kojom u prošlosti jer dolazi sa svih strana i ne postoji zaklon u koji bi se poduzetnici mogli skloniti na sigurno.
Koliko su Vladine mjere za suzbijanje inflacije izdašne u odnosu na druge zemlje EU-a i koje bi rupe mogle biti opasnost za gospodarstvo?
– HUP je podupro i jesenski i proljetni paket mjera koje je donijela Vlada jer je, kako smo isticali, pravodobnim donošenjem mjera stvoreno okružje stabilnosti i predvidljivosti za hrvatske gospodarstvenike. Ipak, poduzetnici upozoravaju da su cijene koje HEP nudi previsoke s obzirom na kretanja cijena električne energije na burzama i da su subvencije također postavljene na previsoke iznose. Ključna je ipak predvidljivost jer bez nje nema investicija i novih zapošljavanja. I dalje je, unatoč nedavnom padu cijena energenata, vrlo neizvjesno kako će se one kretati u nastavku godine. Cijena nafte ponovno je počela rasti, a kriza u dijelu banaka dodatni je izvor neizvjesnosti. Većina svjetskih analitičara predviđa nov rast cijena plina, što će utjecati i na rast cijena električne energije, zato je njihovo ograničavanje u ovom trenutku iznimno važno. Apelirali smo Vladi da u mjere uključi i cijenu tehnološke pare te snizi limite za maksimalnu cijenu električne energije za najveće potrošače, vjerujemo da će se osmisliti kvalitetna mjera za rješavanje problema tih poduzetnika. Veleprodajne europske cijene plina za ljeto 2025. godine za tvrtke koje razmatraju dvogodišnji ugovor gotovo su četiri puta više u odnosu na pretpandemijsko razdoblje. To će negativno utjecati na konkurentnost cijeloga našega gospodarstva u idućih tri do pet godina.
Većini kompanija prihod je rastao, ali smanjila se njihova profitabilnost. Kako će to utjecati na dugoročnu opstojnost poslovanja i investicije?
– Istina, rasli su prihodi, ali na krilima inflacije, pa je na istom tom valu rastao i apsolutni iznos dobiti. Međutim, operativne profitne marže vrlo jasno pokazuju da su tvrtke imale manju profitabilnost od prethodnih godina. Marže kompanija Europe Stoxx 600 tek su lani dosegnule razinu iz 2008. godine, a Europska središnja banka upozorila je da je rast marži koncentriran u sektoru energetike. Danas se kao glavnog krivca za inflaciju proziva realni sektor, a zaboravlja se na neviđene runde tiskanja novca pod diktatom fiskalne vlasti, što je upravo i stvorilo inflacijske pritiske. Mi smo na problem s maržama upozoravali kad se donosio Zakon o dodatnom porezu na dobit, koji smatramo nepotrebnim, osobito u dijelu u kojem se odnosi i na tvrtke kojima je profitna marža pala. Ključ uspjeha u srednjem roku jest održati investicijsku aktivnost tvrtki jer iz toga proizlaze nova zapošljavanja, stvaranje novih vrijednosti, povećanje profitabilnosti i viši standard cijelog društva. Bruto investicije još su jedina komponenta hrvatskog BDP-a koja se nije vratila iznad razine prije početka globalne financijske krize 2008. godine. Profit je važna stavka, no u vremenima ovakvih turbulencija i golemih rizika u svakom smislu nije loše da se kompanije ponašaju konzervativno i da pokušavaju sačuvati određenu razinu rezervi likvidnosti.
Kako porez na ekstraprofit do sada utječe na protok novca u kompanijama?
– Imamo među svojim članicama vrlo jasnih primjera koje govore protiv poreza na ekstraprofit. Riječ je o situaciji u kojoj su kompanije planirale investicije, potpisale predugovore, kupile proizvodne pogone, za to imale spremnu likvidnost, no u studenome, ‘pred kraj utakmice‘, došao je novi porez. Sada su prisiljene ići u banku po kredit kako bi platile taj porez, što je sumanuta situacija. Takvi potezi sigurno ne pridonose investicijskoj klimi.
Cijeli intervju pročitajte u novom digitalnom i tiskanom izdanju Lidera.