Europa postaje sve manje privlačna stranim ulagačima zbog visoke razine regulacija i sporog rasta, piše EY u svom najnovijem izvješću ‘Istraživanje privlačnosti Europe‘.
Izravna strana ulaganja (FDI) na kontinentu su pala za četiri posto u 2023. u usporedbi s godinom ranije, označavajući prvi pad od pandemije. Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Njemačka i dalje su glavni primatelji izravnih stranih ulaganja te zajedno čine oko polovicu svih projekata. Francuska je doživjela smanjenje FDI projekata od pet posto, ukupno 1.194, dok je Njemačka zabilježila pad od 12 posto sa 733 projekta. Suprotno tome, Ujedinjeno Kraljevstvo je doživjelo rast, nadmašivši Njemačku i zauzevši drugo mjesto s povećanjem od šest posto u FDI projektima, čime je ukupan broj iznosio 985.
Unatoč očekivanjima postpandemijskog oporavka izravnih stranih ulaganja u Europu, čimbenici kao što su spori gospodarski rast, rastuća inflacija, sve veći troškovi energije i nestabilna geopolitička klima doveli su do prvog smanjenja europskih izravnih stranih ulaganja od 2020. godine.
U 2023. globalna poduzeća najavila su 5694 greenfield projekta i projekta proširenja u 44 europske zemlje, što je pad u odnosu na 5962 u 2022., što predstavlja smanjenje od četiri posto na godišnjoj razini. Ulaganja su sada 14 posto ispod svog vrhunca iz 2017., a ukupan broj radnih mjesta stvorenih u Europi zahvaljujući izravnim stranim ulaganjima pao je za 7 posto na godišnjoj razini.
Ulagači su izrazili zabrinutost zbog sve većih regulatornih izazova, fluktuirajućih cijena energije i političke nestabilnosti kao primarnih rizika koji utječu na investicijske odluke. Vodstvo Europe u uvođenju novih regulatornih mjera u područjima kao što su umjetna inteligencija (AI), održivost i zaštita podataka izazvalo je zabrinutost zbog mogućih ograničenja poslovnog rasta. Problem je u tome što Europa nema ništa, malo toga proizvodi, ali je u regulacijama najglasnija zbog čega Kina i SAD lagano odmiču od stare Europe.
Zabrinuti ulagači
Tekuća energetska kriza, neizvjesnost oko nadolazećih europskih izbora te rastuće društvene napetosti i politički radikalizam dodatni su čimbenici koji zabrinjavaju ulagače, piše EY u svom izvješću.
- Europi su hitno potrebna strana ulaganja i ovo bi istraživanje trebalo poslužiti kao poziv na buđenje diljem kontinenta. Kreatori politike moraju raditi zajedno s poduzećima kako bi stvorili uvjete u kojima ulaganja mogu cvjetati i poslovanje napredovati. Strana ulaganja grade europsko gospodarstvo stvaranjem radnih mjesta, poticanjem inovacija i povećanjem izvoza. Unatoč kontinuiranoj razočaravajućoj putanji ulaganja u 2023., postoje razlozi za optimizam u pogledu dugoročne budućnosti. Ali sada se moraju poduzeti hitne mjere kako bi se osiguralo da Europa ostane konkurentna usprkos sve oštrijoj konkurenciji iz SAD-a i Kine. Moramo se pobrinuti da regulacija ne stane na put inovacijama i omogućavanju tvrtkama u Europi da se natječu – rekla je Julie Linn Teigland, partnerica za upravljanje područjem EY EMEIA.
Dok su ulaganja u Francusku opala, Ujedinjeno Kraljevstvo je pokazalo otpornost s povećanjem projekata izravnih stranih ulaganja od šest posto u 2023. Nakon godine obilježene političkom nestabilnošću, visokom inflacijom i skokom cijena energije u 2022., ulagači su primijetili privid stabilnosti na britanskim tržištima prošle godine, osobito favorizirajući London, koji je nadmašio Pariz kao vodeća europska investicijska regija.
Izravna strana ulaganja u Njemačkoj nastavila su svoj silazni trend s padom od 12 posto u 2023., uz dodatak recesijskog okruženja, visokih troškova energije i zabrinutosti oko energetske sigurnosti. Složena birokracija i visoki troškovi rada i dalje ometaju sposobnost Njemačke da privuče više stranih poduzeća.
U sektoru proizvodnje, južna i istočna Europa vidjele su koristi od reorganizacije opskrbnih lanaca i ponovnog povezivanja proizvodnih aktivnosti. Iako se broj proizvodnih projekata neznatno smanjio diljem Europe, porast je zabilježen u zemljama kao što su Španjolska, Turska, Poljska, Italija, Srbija, Češka i Mađarska.
Međutim, usporavanje ulaganja u sektore digitalnih i poslovnih usluga utjecalo je na ulaganja u zemljama u kojima su ti sektori tradicionalno jaki, poput Nizozemske i Belgije. Konflikt koji je u tijeku između Rusije i Ukrajine i dalje negativno utječe na ulaganja u susjednim zemljama, uključujući značajan pad u Rumunjskoj, Finskoj i baltičkim državama poput Latvije i Litve.
Dok je sektor usluga zabilježio pad izravnih stranih ulaganja, proizvodnja je ostala otporna, smanjivši se za samo jedan posto. Poduzeća su nastavila ulagati u proizvodnju kako bi zadovoljila sve veću potražnju potrošača, a stalni napori da se reorganiziraju opskrbni lanci i presele proizvodne baze u Europu poduprli su razine ulaganja u ovaj sektor. Unatoč općenito tmurnim izgledima, postoji osnova za optimizam jer 72 posto anketiranih poduzeća planira uspostaviti ili proširiti poslovanje u Europi u sljedećoj godini, u odnosu na 67 posto u 2022., zaključuje EY u izvješću.