Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u kolovozu 7,8 posto više u odnosu na isti lanjski mjesec, što znači da je inflacija na godišnjoj razini porasla prvi put nakon osam mjeseci pada dok su u isto vrijeme na mjesečnoj razini porasle 0,6 posto, pokazuje prva procjena Državnog zavoda za statistiku (DZS). Stopa inflacije u eurozoni zadržala se u kolovozu na 5,3 posto.
Prvu procjenu inflacije za Lider je prokomentirao ekonomist Željko Lovrinčević.
– Ono što tu vrijedi primijetiti je da dolazi do ubrzanja stope inflacije, a drugo što je bitno primijetiti je da se ovime inflacijski diferencijal između Hrvatske i drugih zemalja eurozone opet blago širi što znači da učinci negativni uvođenja eura i dalje su živi te da se oni nisu konvergencijom smanjili. Također je važno primijetiti da je i u pojedinim drugim državama u Europi došlo do blagog povećanja stope inflacije, ali su izvor tog rasta bili energenti dok u Hrvatskoj to nije slučaj nego su glavni pokretači primarno hrana i piće – govori Lovrinčević.
Kako tvrdi ekonomist, u Hrvatskoj su dva glavna generatora inflacije trenutno marže, odnosno trgovina, i pohlepa povezana s turizmom, a država i dalje ‘podmeće leđa‘, odnosno subvencionira troškove energije.
– I dalje se, dakle, radikalno povećava dobit po udjelu u BDP-u i tu je hrvatska specifičnost jer dok druge europske države, poput Njemačke, imaju situaciju u kojoj ove komponente padaju, a inflacija raste, kod nas je suprotno. Drugim riječima, vraćamo se na početak – smatra Lovrinčević koji pak tvrdi i da su projekcije i očekivanja bili pogrešni u smislu smanjenja dinamike inflacije do kraja godine.
Postoji, kaže, jedna značajna opasnost u svemu tome, a to je situacija da se inflacija zbog inflacijskih očekivanja jednostavno ukorijeni u sve sektore i sve ugovore u cijeloj ekonomiji.
– Na primjer, imate ugovor o najmu. Prije ste ga indeksirali jednom godišnje ili niste nikako, sad oni koji imaju, recimo, poslovne prostore traže da se indeksacija radi mjesečno. Kad se spustimo sa razine godine, gdje do nedavno nije uopće bilo inflacijske klauzule u ugovorima s dobavljačima, prvo smo se spustili na kvartalnu indeksaciju, znači svaka tri mjeseca da se zaštite ti dobavljači u ugovoru, to je već skliska zona. Kada smo se spustili sada do mjesečne indeksacije, što znači da su svi zapravo usvojili institut inflacijskih očekivanja i počinju ih ugrađivati u svoja očekivanja kretanja cijena, tu smo već u području gdje inflacija hrani sama sebe – kaže Lovrinčević pritom objašnjavajuči da se radi o vrlo opasnom mehanizmu koji je ‘70-ih i ‘80-ih godina prošlog stoljeća doveo do dugoročne stagflacije čemu je danas, prema svim obilježjima, najbliže Njemačka.
– Zato je ovo ubrzanje opasno. Nije veliko, ali pokazuje zapravo promjenu trenda i izvora inflacije koji ju kreiraju – zaključuje ekonomist.