piše: Mate Botica
Aktualne geopolitičke napetosti snažno utječu na sigurnost dobavnih lanaca, volatilnost cijena industrijske robe, energenata i općenito razvoj gospodarstva. Povećanje kamatnih stopa i usporavanje rasta međunarodne trgovine usporavaju ekonomski rast, stoga ne začuđuje što je i njemačko gospodarstvo, pokretač europskoga gospodarstva, zapravo u recesiji. Pad njemačke industrijske proizvodnje popraćen je i padom pokazatelja budućih gospodarskih kretanja – forward looking indicators, što nas, naravno, sve zabrinjava.
Europska i hrvatska demografska kretanja također zabrinjavaju i do 2030. očekuje se da će četvrtina zaposlenih u nekim europskim zemljama, pa tako i u našoj zemlji, biti stranci. Tri su osnovna potporna stupa arhitekture EU-a – stup sigurnosti, energetski stup i perspektive izvoza na globalna tržišta – uzdrmana, zbog čega su predviđanja o dugoročnome rastu europskoga gospodarstva sve bljeđa. Dodatno, negativni rizici za gospodarski rast mogu proizići iz produbljivanja energetske krize, daljnjih geopolitičkih nestabilnosti i produbljenja recesije u većim europskim gospodarstvima. Svjesni smo dakle rizika globalnog usporavanja, pogoršanja indeksa poslovne klime i makroekonomskih izgleda te izglednog pada industrijske proizvodnje i robnog izvoza.
Solidna baza za optimizam
Iako je ta globalna slika siva, perspektive hrvatskoga gospodarstva mnogo su vedrije. Jedno od najdinamičnijih gospodarstava Europske unije ove godine upravo je hrvatsko. Dobra fiskalna i monetarna politika, kao i međunarodno pozicioniranje, ulazak Hrvatske u eurozonu i šengensko područje ojačali su pozitivne trendove, potaknuli snažan rast proizvodnje, povećanje zaposlenosti i općeg boljitka.
Poboljšanje kreditnog rejtinga i gospodarske privlačnosti Hrvatske je uz ekspanziju raspoloživih sredstava strukturnih fondova i sredstva Plana oporavka i otpornosti dodatno ojačalo rast hrvatskoga gospodarstva. Hrvatski ICT sektor, čiji je i OIV dio, stvara visoku dodatnu vrijednost, čiji udio u ukupnom gospodarstvu snažno raste. Hrvatska trgovačka društva imaju solidne bilance, nisu pretjerano zadužena, a zato su i otpornija na globalno usporavanje gospodarstva. Hrvatske banke također su otpornije na moguću krizu zbog bolje kapitaliziranosti i viška likvidnosti. Hrvatska generira proračunski suficit i peta je prema najvećem padu javnog duga među članicama EU-a. Trendovi u hrvatskim javnim financijama izvrsni su te su stvorene sve pretpostavke za daljnje reforme i nova porezna rasterećenja. Sadašnjost Hrvatske – platforma s koje planiramo poslovnu 2024. – svakako je solidna baza za optimizam bez obzira na globalna kretanja.
Predviđamo da će tržište rada ostati postojano i sljedeće godine, stoga su demografska kretanja za sve nas iznimno važna. Na njih nije lako kratkoročno utjecati pa nakon snažnog rasta bruto plaća u 2023. očekujemo velik rast i u 2024. Za nas kao poslodavca to je povećanje troška, ali me kao građanina taj rast i raduje.
Nakon dobre turističke sezone 2023. jačaju izgledi za turističke sezone i u godinama koje dolaze. Rast osobne potrošnje, produktivnosti i javnih investicija, posebice onih iz fondova EU-a, te digitalna i zelena tranzicija dodatno će dati poticaj ekonomiji naše zemlje.
Izgledno smanjenje kamata
Trgovačka društva imaju priliku dodatno potaknuti gospodarski rast dobrom pripremom i kvalitetnom apsorpcijom fondova EU-a. OIV kontinuirano na tome radi, a u 2024. očekujemo eksploziju investicija baš iz tih izvora. Rast kamatnih stopa je zaustavljen, a smanjenja kamatnih stopa nisu samo moguća nego i izgledna.
Očekujem da će hrvatsko gospodarstvo biti jedno od najdinamičnijih u EU-u i iduće godine, a ICT sektor će prednjačiti u tome. Skorašnje pristupanje Hrvatske OECD-u, elitnom klubu najrazvijenijih, daje mi dodatni razlog za optimizam.
Lideru, njegovim čitateljima i svim hrvatskim poduzetnicima želim radostan Božić i sretnu novu 2024. godinu!