Kada tvrtka prekrši zakon, može očekivati da će se kao posljedicu suočiti s kaznenim i građanskim optužbama. Građanske i kaznene kazne uvelike se razlikuju, ovisno o opsegu kaznenog djela. Kazneni slučaj, koji može pokrenuti samo vlada, može rezultirati ili novčanom kaznom ili ograničenjem slobode osobe. Građanski postupak je onaj koji može pokrenuti vlada, organizacija ili privatna osoba i takvim postupkom se ne može poslati osobu u zatvor, ali takav postupak može rezultirati financijskim kaznama poput novčane kazne ili gubitka imovine a može i uključivati i isključivanje osobe iz profesije. Što e korporacija tiče, češće su ove druge, građanske kazne koje su mnoge velike kompanije platile, najčešće zbog financijskog ili okolišnog kriminala.
Među krivcima su, među ostalima, farmaceutske tvrtke, naftne i plinske tvrtke te tvrtke za financijske usluge, tj. banke. Te su tvrtke odgovorne za sve, od pogrešnih izjava, financijskih krahova do doslovno najveće industrijske ekološke katastrofe u povijesti. No, tko je platio najveću kaznu u povijesti i zašto?
Kada uzmemo u obzir ukupne štete — uključujući kazne, građanske kazne, povrat i druge naknade — tvrtka koja je platila najveće kazne u povijesti je Tokyo Electric Power Company (TEPCO). TEPCO je upravljao japanskom elektranom koja je uzrokovala nuklearnu katastrofu u Fukushimi 2011. Dok su nuklearnu krizu isprva pokrenuli potres i tsunami, Neovisna komisija za istraživanje nuklearne nesreće u Fukushimi (NAIIC) proglasila je da je katastrofu ‘izazvao čovjek‘. To je otvorilo vrata kaznenoj odgovornosti. Komunalno poduzeće suočilo se s više od 450 milijardi dolara odštetnih zahtjeva povezanih s ekološkim katastrofama i izloženošću zračenju, od kojih je velik dio i plaćen.
5 najskupljih kaznenih kazni koje plaćaju tvrtke
Tokyo Electric Power Co. (TEPCO) (2011)
Kao što smo rekli, japanski Tokyo Electric Power Co je upravljao nuklearkom u Fukushimi kada je 11. ožujka 2011. snažan potres pogodio Japan uzrokujući tsunamije i potrese koji su osakatili nuklearnu elektranu uzrokujući djelomično topljenje jezgre i opasno izlaganje zračenju u okolnom području. Japanski parlament naložio je reviziju katastrofe, a inspektori su zaključili da je topljenje Fukushime ‘duboka katastrofa koju je izazvao čovjek‘. Djelomično su okrivili japansku vladu, ali su posebno oštri bili prema Tokyo Electric Power Company (TEPCO), koja je upravljala elektranom. Prema izvješću inspektora, administratori TEPCO-a su bili nedovoljno pažljivi oko sigurnosnih zahtjeva u godinama koje su prethodile katastrofi. Poduzeće je također sporo reagiralo na lokalne sigurnosne probleme, što je dovelo do još veće štete od zračenja.
Početna potraživanja protiv TEPCO-a iznosila su trilijune japanskih jena (stotine milijardi američkih dolara) prije nego što je iznijet prijedlog da se ukupna financijska obveza ograniči na otprilike 45 milijardi dolara. Više od desetljeća kasnije, građanske kazne nastavljaju se gomilati protiv TEPCO-a. U srpnju 2022. okružni sud u Tokiju naložio je četvorici rukovoditelja TEPCO-a da plate 13 trilijuna jena (otprilike 95 milijardi USD) zbog njihove uloge u krizi.
BP (2010)
Naftna platforma Deepwater Horizon 20. travnja 2010. počela je ispuštati naftu u vode Meksičkog zaljeva. Curenje se pogoršavalo te je na kraju ispumpano više od 210 milijuna galona (795 milijuna litara) nafte u ocean. Operateru bušotine, British Petroleumu (BP), trebalo je pet mjeseci da začepi naftni gejzir, a do tog trenutka izlijevanje nafte Deepwater Horizon bilo je najveće morsko izlijevanje u povijesti. Uništio je staništa mora i divljih životinja i preokrenuo lokalnu ribarsku industriju uz obale Meksičkog zaljeva Louisiane, Mississippija, Alabame i Floride.
Financijski pad za BP bio je ogroman a kazne koje je tvrtka platila bile su ogromne. Započelo je 2010. s uplatom od 20 milijardi dolara za stvaranje organizacije Gulf Coast Claims Facility (GCCF) koja bi nadoknadila štetu žrtvama i nadoknadila vladama troškove odgovora na katastrofu. Zatim je 2015. tvrtka pristala platiti najveću ekološku kaznu u povijesti, ukupno 18,7 milijardi dolara. Sveukupno, BP je platio više od 54 milijarde dolara kazni i penala povezanih s krizom Deepwater Horizon, a brojka bi mogla još rasti.
Bank of America (2014.)
Godine 2008. Sjedinjene Države zapale su u financijsku krizu koja je proizašla iz bujice drugorazrednih hipotekarnih zajmova koji su kupce stanova privezali na hipoteke s prilagodljivom kamatnom stopom koje si nisu mogli priuštiti. Ministarstvo pravosuđa Sjedinjenih Američkih Država i Komisija za vrijednosne papire i burzu istražili su veliki broj banaka i komercijalnih zajmodavaca i na kraju ih kaznili zbog njihove uloge u financijskom krahu. Na kraju je Bank of America platila najveću kaznu u povijesti za jednu financijsku instituciju.
Najveći dio krivnje Bank of America proizašao je iz postupaka kompanija koje je kupila, uključujući Countrywide Financial i Merrill Lynch. Banka se nagodila s Ministarstvom pravosuđa plativši kaznu od 16,6 milijardi dolara. Bila je to najveća kazna od svih banaka koje su proglašene krivima, a ukupno su sve banke platile više od 250 milijardi dolara za svoju ulogu u krizi.
Facebook (2019.)
Facebook, tvrtka sada poznata kao Meta Platforms, kažnjena je s 5 milijardi dolara od strane Savezne komisije za trgovinu (FTC) 2019. zbog kršenja naredbe iz 2012. koja se odnosi na mogućnost korisnika da kontroliraju svoju privatnost na internetu i korištenje svojih osobnih podataka. Kazna Facebooka nadmašila je sve prethodne kazne povezane s privatnošću. Prije 2019. rekordna je bila kazna od 275 milijuna dolara koju je platio Equifax, iako je kasnije porasla na 575 milijuna dolara.
GlaxoSmithKline (2012.)
Godine 2012. farmaceutska tvrtka GlaxoSmithKline sklopila je najveću nagodbu zbog prijevare u zdravstvu u povijesti. Farmaceutska tvrtka je naime propustila otkriti podatke o sigurnosti, davala lažne i pogrešne izjave i plaćala mita liječnicima. Ni drugi veliki farmaceuti nisu prošli lišo. Jedan od najčešćih razloga za kazne farmaceutskih tvrtki je kršenje propisa o reklamiranju lijekova. Ovi propisi su dizajnirani kako bi zaštitili javnost od lažne ili obmanjujuće reklame, što kako se čini ne igra veliku ulogu u životima ovih kompanija.
Godine 2019. godine, Johnson & Johnson je platio 2,2 milijarde dolara kazne zbog reklamiranja lijekova koji nisu imali odobrenje FDA. Tvrtka je bila optužena za reklamiranje lijekova Risperdal za liječenje autizma i drugih stanja, iako je FDA odobrila Risperdal samo za liječenje shizofrenije i bipolarnog poremećaja. Godine 2011. godine, Merck je platio 2,9 milijardi dolara kazne zbog reklamiranja lijeka Vioxx za indikacije koje nisu odobrene od strane FDA.
Drugi čest razlog za kazne farmaceutskim tvrtkama je kršenje antitrusta. Antitrustni propisi su dizajnirani kako bi zaštitili konkurenciju i spriječili zloupotrebu tržišnog položaja. Farmaceutske tvrtke često su optužene za sudjelovanje u kartelnim dogovorima o cijenama lijekova. Primjerice, 2013. godine, Abbott Laboratories je platio 1,6 milijardi dolara kazne zbog sudjelovanja u kartelnom dogovoru o cijenama lijekova. Tvrtka je bila optužena za sudjelovanje u dogovoru o cijenama lijekova za liječenje dijabetesa.
Treće, farmaceutske tvrtke su također često optužene za kršenje propisa o sigurnosti lijekova. Ovi propisi su dizajnirani kako bi zaštitili javnost od lijekova koji su opasni ili ne djeluju. Farmaceutske tvrtke često su optužene za prodaju lijekova koji imaju ozbiljne nuspojave. Teva Pharmaceutical Industries je tako 2015. godine platila,8 milijardi dolara kazne zbog prodaje lijeka Copaxone, koji se koristi za liječenje multiple skleroze, iako je lijek bio povezan s povećanim rizikom od ozbiljnih nuspojava.
Koje industrije najviše plaćaju
Nekoliko se industrija vrlo često pojavljuje na popisu najvećih kaznenih kazni. Visoko na listi je farmaceutska industrija, gdje se mnoge kazne približavaju rekordu GlaxoSmithKlinea. Na primjer, farmaceutska tvrtka Pfizer kažnjena je s 2,3 milijarde dolara kazne nakon što je otkriveno da je plaćala mito liječnicima i nezakonito promovirala neoznačene lijekove, uključujući protuupalne lijekove Bextra, Zyvox, Lyrica i Geodon. Bila je to najveća kazna u povijesti farmaceutske industrije prije nego što ga je GlaxoSmithKline zasjenio tri godine kasnije.
Ostale industrije poznate po svojoj izloženosti najvećim svjetskim kaznama uključuju industriju financijskih usluga, energetsku industriju i javna komunalna poduzeća. Automobilska industrija obično se suočava s nešto manjim kaznama, ali bi proizvođač automobila Volkswagen također mogao pripadati ovom popisu zbog svog skandala ‘Dieselgate‘, kada su platili kaznu od 14,7 milijardi dolara.