Nakon obnove najprometnije željezničkog koridora u Hrvatskoj, onog koji povezuje slovensku granicu, Zagreb, Vinkovce i Šid na srpskoj granici, te početka izgradnje nove trase nizinske pruge koja bi trebala spojiti Luku Rijeka sa mađarskom granicom, što se sve već i financira iz EU fondova, uskoro će i pruga u Istri i brojni drugi, novi koridori koji prolaze kroz Hrvatsku moći konkurirati za obnovu europskim sredstvima.
26 milijardi eura
Naime, Hrvatska, kao uostalom i druge zemlje koje budu u budućnosti imale projekte na prometnim pravcima koje je EU utvrdila, imaju na raspolaganju 26 milijardi eura iz Instrumenta za povezivanje Europe (Connecting Europe Facility – CEF), financijskoj instrumenta osnovanog za dodatna ulaganja u izgradnju nove te unaprjeđenje postojeće prometne, energetske i telekomunikacijske infrastrukture. Putem tog instrumenta države članice, osim iz postojećih Strukturnih i Kohezijskog fonda, mogu financirati projekte na koridorima Osnovne mreže Transeuropske prometne mreže (TEN-T). A uz dva postojeća hrvatska koridora, novi europski koridor kroz Istru i nova, još neizgrađena pruga do Maribora, također bi se mogli naći na toj listi.
Naime, Europska komisija upravo je izradila reviziju europskih prometnih koridora koji mogu sudjelovati u financiranju putem instrumenta, a jedan od novih europskih koridora trebao bi biti Željeznički spoj Pula-Buzet-Divača-Trst bit će prvi međunarodni pravac koji će željeznički spojiti Istru sa zapadom i otvoriti mogućnost daljnje revitalizacije željezničkog pometa prema ostatku Hrvatske.
- Ovaj je pravac buđenje istarske Luke Brščica, koja će konačno za vlastiti razvoj imati ono o čemu je sanjala desetljećima željezničku vezu. Prema novom planu koridora, planira se i izgradnja nove željezničke dionice Zagreb-Maribor-Graz, koja će drastično skratiti putovanje od Zagreba prema Austriji i omogućiti bolje prometne tokove našim poduzetnicima koji prevoze teret - istaknuo je Valter Flego, hrvatski eurozastupnik koji je najviše lobirao kako bi se ti koridori uvrstili u reviziju. Naime, njegovi prijedlozi prihvaćeni su na Odboru za promet i turizam pri Europskom parlamentu s 44 glasa od ukupno 45.
Čeka se država i projekti
Osim dva nova koridora, nova revizija predviđa i uključenje Luke Rijeka u koridor Baltik-Jadran, što će luci zajamčiti veći kapacitet širenja i prihvat najvećih brodova. Također, hrvatska željeznička pruga spajala bi se na koridor Zapadni Balkan, što će omogućiti uspostavu željezničko-teretnog koridora Alpe-Zapadni Balkan, koji povezuje Salzburg preko Zagreba do juga Grčke. Prema riječima Flege, ostvaren je nevjerojatan cilj. Produžilo se Mediteranski koridor od Rijeke do Splita, što će oživjeti ličku prugu te spojiti Rijeku i Split sa zapadnom Europom.
- Novac smo osigurali, a sad je loptica isključivo na državi. Nedovoljno dobra priprema projekta, manjak projektanata i izvođača radova, administrativne prepreke i spora državna administracija, sve su problemi koje jednostavno moramo riješiti i s početkom iduće godine biti sto posto spremni. U suprotnom, novac ćemo morati vraćati. Zato pozivam Vladu RH da vodi računa o tome da moramo imati pripremljene projekte početkom sljedeće godine za nove dionice na europskim koridorima. Ne prolaze više nikakve isprike. Ne smije biti kašnjenja u pripremi projekata ni od strane Vlade, ni nadležnog ministarstva, ni HŽ-a - zaključio je Flego.