Hrvatsko gospodarstvo u iduće tri godine rast će po stopi od tri posto zahvaljujući daljnjem rastu turizma, investicija te brzog rasta kreditiranja. Glavna je to poruka što se tiče Hrvatske u makroekonomskim prognozama mađarske OTP banke koje je u Budimpešti predstavio Gergely Tardos, direktor makroekonomskih istraživanja. Kako je kazao, turizam je općenito jedan od glavnih pokretača gospodarstva u mediteranskoj regiji Europe, a razlog je postpandemijski trend u kojem se potrošači više odlučuju za potrošnju na doživljaje, a manje kupuju trajna dobra.
Stoga mediteranska gospodarstva unazad nekoliko godina ostvaruju bolji ekonomski rast od, primjerice srednjoeuropskih država čija se gospodarstva više oslanjaju na industriju. Tardos je istaknuo i kako mediteranske države zbog relativno niskih proračunskih deficita u budućnosti imaju prostora za dodatno fiskalno poticanje gospodarstva. Naime, prosječni deficit u toj skupini država ove će godine iznositi 2,3 posto, a sljedeće 3,3 posto. Ipak, u zemljama u kojima posluje OTP banka, ekonomski rast ubrzava na tri posto.
Osim turizma, na rast u mediteranskim državama snažno utječe i rast plaća, početak trenda snižavanja kamatnih stopa te rast kreditiranja. Primjerice, rast kreditiranja kućanstava u mediteranskim državama iznosio je 14,4 posto, a i iduće će rasti po dvoznamenkastoj stopi od 13 posto. S druge strane, kreditiranje poduzeća kretat će se oko deset posto, kazao je Tardos. Kako je dodao, glavni rizik za hrvatsko gospodarstvo u idućim godinama mogla bi biti produženi ekonomski problemi u eurozoni, što će se odraziti na ovdašnji sektor usluga.
Kad je riječ o tom području, Tardos je istaknuo kako je tijekom prošle godine gospodarstvo eurozone stagniralo, a posebno je istaknuo strukturni problem u njemačkom gospodarstvu. No, u 2025. rast BDP-a eurozone mogao bi ubrzati po stopi između jedan i 1,5 posto. Na ubrzanje rasta utjecat će i snižavanje cijene novca kroz rezanje kamatnih stopa Europske središnje banke. Glavni makroekonomist mađarske bankovne grupacije očekuje da bi kamatne stope u eurozoni do kraja iduće godine mogle dosegnuti neutralne razine, između dva i 2,5 posto. S druge strane Atlantika, američki Fed bi kamate mogao sniziti u raspon između 2,5 do 3,5 posto. – Kamatne stope za dugo razdoblje neće se vratiti na nekadašnje rekordno niske razine blizu nule – naglasio je Tardos. Unatoč padu kamatnih stopa, prinosi na obveznice će ostati na povišenoj razini, što posebno vrijedi za američke državne obveznice uslijed visokog fiskalnog deficita u SAD-u što će dodatno povećati javni dug.
Što se tiče malo šire, globalnije slike, Tardos je u prezentaciji istaknuo kako je ova godina makroekonomski znatno bolja od prošle. – Gospodarstvo EU-a se polako oporavlja, u SAD-u je izbjegnuta recesija, a inflacija se vraća u okvire blizu cilja središnjih banaka od dva posto – kazao je ekonomist OTP-a. Ipak, glavni rizik na globalnom planu i dalje je globalna fragmentacija između zapadnih država i skupine država predvođenih Kinom. Ta se fragmentacija ponajviše oslikava u činjenici kako slabi trgovina između Zapada i Kine.
Promatraju nekoliko meta
Makroekonomska situacija vrlo je bitna OTP banci s obzirom da je to jedan od kriterija koji banka uzima u obzir prilikom ulaska na nova tržišta. Mađarska grupacija posljednjih desetak godina snažni je naglasak stavila na rast kroz preuzimanja banaka u drugim državama. Naime, banka je od 1995. i početne ponude dionica (IPO) u kojoj je privatizirana – kao jedina banka u regiji srednje i istočne Europe koja je privatizirana na taj način – ostvarila 25 akvizicija. Aktivnost preuzimanja posebno je ubrzala između 2014. i 2023. kad je realizirala 14 akvizicija.
OTP banka tako je proširila poslovanje na ukupno 11 država, a bilanca joj je u zadnjih sedam godina narasla za 3,5 puta, na sadašnjih gotovo 104 milijarde eura. Banka je i dalje zainteresirana za širenje poslovanja na taj način. Ipak, konkretne namjere ne žele otkriti – kažu tek kako promatraju nekoliko meta, a u fokusu im je Albanija.
Osim rasta poslovanja, u Budimpešti posebno naglašavaju kako je banka unatoč brzom rastu stabilna, ali i profitabilna. Naime, prinos na kapital (ROE) OTP banke iznosi 24 posto, a razlog je, kako je pojasnila Orsolya Kovacs, direktorica odjela strateških istraživanja, povećane marže i rekordno niski trošak rizika. Tako je ukupna marža banke u prvom polugodištu iznosila 6,11 posto, a stopa troška kreditnog rizika 4,3 posto.