Zabrinjavaju nas pojave korupcije, nepotizma, nepoštena pogodovanja, diskriminacije, nasilja, netolerancije, isključivosti, govora mržnje i drugoga nedopustiva djelovanja u domaćoj politici. Nije potpisnica ovih redova ostala bez inspiracije, nego je ta tvrdnja navedena u dokumentu ‘HDZ i Hrvatska u četvrtom desetljeću samostalnosti‘, koji je objavljen uoči 19. Općeg sabora stranke u svibnju 2022. godine. HDZ se u tom dokumentu obvezuje osmisliti i donijeti sveobuhvatni etički kodeks, koji bi trebao razraditi smjernice ‘usmjerene na podizanje svijesti o štetnosti nezakonitog i nestatutarnog ponašanja, na izgradnju momenta odgovornosti i integriteta osoba na stranačkim i javnim dužnostima i na transparentnost u donošenju odluka‘, a sve to događat će se uz redovite procese unutarstranačkog nadzora.
I nije sve ostalo samo na obećanjima, nakon gotovo 30 godina u hrvatskom javnopolitičkom prostoru HDZ je doista i usvojio etički kodeks, početkom prosinca, odgovorili su iz te stranke. Tako da će se članovi stranke sada ponašati etično i odgovorno, jer će u suprotnom morati pred časni sud te stranke.
– HDZ želi i na ovaj način vratiti smisao politici kao služenju općem dobru, nasuprot tendencijama njezina pretvaranja u isprazno parolaštvo, širenje dezinformacija i jalovo kritizerstvo – odgovorili su iz središnjice stranke.
No, ako je vjerovati izvorima upoznatima s novootkrivenom etikom u HDZ-u, motivi te stranke nisu ni plemeniti ni unutarnji.
– Državna revizija od svih političkih stranaka zahtijeva etički kodeks. Sve političke stranke, posebice parlamentarne, morat će vrlo brzo propisati etičke smjernice – doznajemo iz izvora bliskih Državnoj reviziji.
Etika nije prioritet
Dio političkih stranaka već ima etički kodeks, a koliko ga se pridržavaju drugo je pitanje. One koje ga imaju spremno su odgovorile na Liderov upit, a neke su se ipak oglušile na naša pitanja. Gužva je, navodno, pa se takva trivijalna pitanja o etici u politici ne smatraju prioritetom.
U SDP-u tako podsjećaju da je još Ivica Račan 2006. osmislio ‘Teze za SDP‘, koje imaju ulogu etičkih smjernica koje i danas vrijede. A to su dosljednost, otvorenost, vjerodostojnost, solidarnost i sučeljavanje sa slabostima. U ‘Načelima djelovanja‘ iz 2017. stoji i da shvaćaju da je ‘pojedincima moć privlačna i da su mnogi unutar i izvan stranke shvatili da putem SDP-a mogu ostvariti moć i neke svoje interese‘, a postoje i sankcije.
– Protiv člana čije je ponašanje i djelovanje usmjereno protiv stajališta, politika i odluka stranačkih tijela ili koji nečasnim djelima ili grubim postupcima krši Statut, programska načela i ciljeve stranke te time šteti ugledu stranke, provodi se stegovni postupak. Zahtjev za pokretanje stegovnog postupka može uputiti predsjednik organizacije ili najmanje trećina članova odbora te viša tijela stranke. U stegovnom postupku mogu se izreći mjere: opomena, privremeno oduzimanje prava na obnašanje pojedinačnih ili svih funkcija i/ili članskih prava i isključenje iz stranke – odgovorili su iz SDP-a.
A ni sva sila kodeksa i sankcija ne može zajamčiti da će političari u Hrvatskoj uskoro postati poštenjačine koje će se baviti tim poslom iz čistog altruizma. Jedan od razloga za to navodi Davorka Budimir, predsjednica Transparency Internationala Hrvatska:
– Političke stranke u Hrvatskoj financiraju se najvećim dijelom iz proračuna. Dok je tako, poštenje, integritet i borba protiv korupcije bit će tek prazno slovo na papiru tih dokumenata koji i dalje neće imati nikakvu svrhu, osim da zadovolje formu – smatra Budimir.
Stranački bič
Politički analitičar Marko Rakar smatra da su u razvijenim demokracijama etički kodeksi minimum političke korektnosti. Opet, imati etički kodeks tek je još jedan obvezni dokument više pisan za one koji će to čitati nego za one koji prema njemu moraju funkcionirati.
– Etički kodeks svojevrsni je dokument virtue signallinga kojim stranka javno oglašava koje vrijednosti zastupa. No ako gledamo domaće stranke, sasvim je jasno da one deklarativno zastupaju jedne vrijednosti; ali kad se upire prstom u njihove članove, onda je relativizacija i izbjegavanje primjene takvih pravila dovedena skoro do umjetničke forme – smatra Rakar.
Politički PR-ovac Krešimir Macan podsjeća za kraj da u razvijenim demokracijama postoji pojam party whip odnosno stranački bič, koji kontrolira kako se koji član ponaša i kako glasa.
A koje sve stranke imaju etičke kodekse, strogo iz se pridržavaju i itekako nadziru svoje članove, pročitajte u tiskanom i digitalnom izdanju tjednika Lider.