Nema trenutno tvrtke (izuzev onih koje su još lani potpisale dugoročne ugovore s HEP-om), kojoj cijene električne energije ne zadaju glavobolju, bez obzira na njihovu djelatnost i veličinu. Lijek poduzetnici traže u alternativnim izvorima i tako se biznis sve brže i jače počeo okretati oko Sunca. Bilo da se radi o manjim i većim investitorima koji grade solarne elektrane, bilo o poduzetnicima za uvoz i distribuciju solarnih panela, proizvođačima, konzultantima, tehničarima, inženjerima i svima ostalima u tom ‘solarnom lancu‘. Bez obzira na još uvijek brojne izazove, solarna energija pruža trenutno izuzetno atraktivne stope povrata na uloženi kapital, najčešće u razdoblju od tri do pet godina, ovisno o veličini izgrađene elektrane. Za proizvodne tvrtke kojima se račini za struju kreću u milijunima kuna, i deset posto uštede na godišnjoj razini ima značajan utjecaj na troškove poslovanja. Jedini ‘antigravitacijski‘ element je spora birokracija i još uvijek neriješena zakonska rješenja koja bi ubrzala tranziciju prema obnovljivim izvorima energije (OIE).
-Podaci pokazuju da je, samo u odnosu na prošlu godinu, porast potražnje za solarnom energijom premašio 300 posto, a to potvrđuje interes vidljiv kroz svakodnevne upite koje dobivamo od građana, OPG-ova, obrtnika, industrije. Svi oni, u aktualnim okolnostima velikog porasta cijene energije, traže mogućnost smanjenja svojih režijskih troškova i pitaju za savjet i korake koje trebaju proći za instaliranje solarnih elektrana – ističe Maja Pokrovac, direktorica Udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH).
Partneri Matej Stipeljković i Matija Sučić, u tvrtki MS2 Energo su posao sa solarnom energijom započeli prije dvije godine i potvrdili su vidljive promijene u potražnji u zadnjih godinu dana. -Do prije par mjeseci pravne osobe su investirale u solarne elektrane uglavnom uz poticaje ili zagarantiranu otkupnu cijenu električne energije. Danas to nije slučaj, jednom prosječnom poduzetniku solarna elektrana isplati se u tri do četiri godine ako su sva uložena sredstva njegova – tvrdi Stipeljković, dodajući da su proizvodni kapaciteti solarne opreme popunjeni su do siječnja 2023. godine. Njegovoj se tvrtki javljaju uglavnom manje i srednje tvrtke, a najveća potražnja je za on-grid solarnim elektranama za samopotrošnju.
Objasnio je i glavne korake koje poduzetnici moraju poduzeti kada ulaze u investiciju: -Za početak tvrtka treba ishoditi u lokalnom HEP-u "energetsku karticu" te "15-minutnu krivulju potrošnje". Nakon što dobijemo navedene dokumente dajemo okvirne cijene za projektiranje, opremu i izvođenje. Prvo izrađujemo idejni projekt kojeg šaljemo HEP-u kako bismo dobili suglasnost za spajanje elektrane na mrežu. HEP u pravilu kroz 30 dana izdaje suglasnost i uvjete priključenja i tek uvidom u dobivene dokumente možemo dati konačnu ponudu za izradu glavnog projekta, izvođenje i potrebna mjerenja za puštanje u pogon. Sama projektna dokumentacija je znatno manji trošak od opreme i izvođenja i u pravilu košta oko 30 lipa po jednom watu predviđene instalirane snage elektrane. Ulaganje u elektrane isplati se u manje od 10 godina svakome tko ima cijenu električne energije i pripadajućih dodatnih troškova (mrežarina, dodaci i sl.) u visokoj tarifi veću od 90 lipa/kWh. Tko god ima manju cijenu od navedene, znači da još ima važeći ugovor prema starom cjeniku i uskoro će imati i do 350 posto veću cijenu struje. Dakle, elektranu se isplati instalirati svakom poduzetniku, nekima odmah, jer im je cijena električne energije već narasla, a nekima kroz 6-12 mjeseci jer će im tek narasti – kaže Stipeljković.
Iako ulaganja u solarne elektrane nisu nimalo jeftina, do sada niti jedan poduzetnik javno nije rekao da mu se investicija nije isplatila. Najviše pritužbi trenutno je usmjereno ka nepoštivanju rokova HEP-a za priključenje na mrežu. U HEP-u objašnjavaju kako se postupak priključenja na distribucijsku mrežu provodi u nekoliko koraka, a za svaki korak propisan je popis dokumenata koji korisnik mora pripremiti i dostaviti HEP ODS, kao i predviđeno vrijeme u kojem HEP ODS treba izvršiti aktivnosti potrebne za priključenje. -Postupak priključenja u pravilu je kraći, jednostavniji i jeftiniji za sunčane elektrane priključne snage do 500 kW, koje se priključuju na niskonaponsku mrežu, u odnosu na proizvodna postrojenja veće priključne snage. Iznos naknade za priključenje odgovara stvarnim troškovima roba, radova i usluga koje su potrebne da bi se elektrana priključila na mrežu i ovisi o položaju elektrane u odnosu na topologiju postojeće distribucijske mreže – objašnjavaju u HEP-u. Prema njihovim podacima, u kategoriji elektrana s priključnom snagom većom od 500 kW, koja uključuje sunčane elektrane namijenjene za prodaju energije na tržištu, kao i elektrane za vlastite potrebe, broj obrađenih zahtjeva porastao je sa 50 u 2019. na 150 u 2021. U 2022. trend povećanog interesa za priključenjem sunčanih elektrana se nastavlja, čemu pridonosi trend povećanja cijena električne energije.
- HEP-ESCO je kod HEP-ovih industrijskih kupaca električne energije realizirao 26 sunčanih elektrana ukupne instalirane snage od 15,3 MW. To pokazuje da među pravnim osobama vlada veliki interes za izgradnjom integriranih sunčanih elektrana za vlastitu potrošnju – kažu u HEP-u, na čiju su distribucijsku mrežu HEP ODS-a, krajem 2021. bile priključene ukupno 3.854 sunčane elektrane, ukupne priključne snage 139,5 MW, a u 2019. je bilo 1.701 sunčana elektrana, ukupne priključne snage 67.7 MW.
Međutim u usporedbi s drugim europskim zemljama, Hrvatska je u korištenju solarne energije još uvijek na začelju EU. - Iako imamo značajan potencijal insolacije, zaostajemo za zemljama koje imaju znatno manje ‘dozračene‘ sunčeve energije. Tako Hrvatska ima tri puta manje solara u odnosu Sloveniju, 25 puta manje u odnosu na Mađarsku i čak 650 puta manje u odnosu na Njemačku – kaže Pokrovac.
Danas je sunce, sutra možda vjetar ili voda, nitko ne može predvidjeti kako će se kretati tržišni trendovi. No ono što se u ovom trenutku pokazuje je da su solarne elektrane definitivno isplativa investicija, a priroda pouzdaniji dobavljač energije.
Cijeli tekst s brojnim primjerima poduzetnika koji pričaju o isplativnosti investicije, pročitajte u novom tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.