– Porezom na dodatnu dobit nije cilj nikoga kazniti. Cilj je kreirati platformu za solidarnu redistribuciju dijela dobiti poduzeća čija je situacija takva da to mogu podnijeti. Podsjećam da su i dalje na snazi vladine mjere pomoći poduzetnicima iz travnja i rujna kojima su doprinijeli i najranjiviji građani – istaknuo je ministar financija Marko Primorac na radnom ručku s Hrvatskom udrugom poslodavaca koja se žestoko protivi novopredstavljenom porezu.
Kako je objasnila Irena Weber, glavna direktorica HUP-a, poduzetnici ovih dana osjećaju veliko razočaranje, čak i ogorčenost zbog dodatnog poreza na dobit kojega smatraju kažnjavanjem najvećih i najuspješnijih hrvatskih poduzeća, ponajviše iz građevinskog, prerađivačkog, trgovačkog, turističkog i IT sektora. Frustrirani su osobito izvoznici koji ne bi trebali biti objekti tog poreza.
– Smatramo da je novi porez na ekstraprofit duboko nepravedan i kažnjava najuspješnije među nama. Obuhvaća sve sektore, bez obzira na industriju, iako uredba Europske unije jasno sugerira da bi se ovim solidarnim porezom trebalo obuhvatiti samo kompanije iz energetskog sektora i to ako su zbilja ostvarile ekstraprofit. Samo mi uz Mađarsku širimo ovaj porez na cijelo gospodarstvo – napomenula je Weber.
Međutim, Primorac je rekao da uredba nije bila predviđena na subjekte iz energetskog sektora, nego na one koji ostvaruju preko 75 posto prometa u djelatnostima u sektorima sirove nafte, prirodnog plina, ugljena i rafinerije, odnosno onih koji od djelatnosti vađenja i rudarenja ostvaruju svoje prihode, a mi u Hrvatskoj nemamo niti jedno takvo poduzeće. Ina se, primjerice, vodi kao prerađivačka industrija.
– U ovoj su situaciji obuhvaćeni subjekti koji imaju najveću gospodarsku snagu, kako bi preraspodijelili dio povećanja dobiti iznad prosječnih razina. To bi u ovom trenutku bilo najmanje pogrešno. Ovaj solidarni doprinos donosimo u trenutku izrazito teške situacije kada je potrebna pomoć najugroženijih građana, da teret paketa mjera da podnesu oni koji imaju najveću ekonomsku snagu za podnošenje tog tereta. Osiguranje socijalne kohezije i kupovne moći tih građana pridonosi osiguranju ekonomskog rasta – rekao je Primorac, uz napomenu da bi preostale dvije trećine dodatne dobiti i dalje poduzećima ostale na raspolaganju za investicije i plaće.
Predstavljeni poračun za 2023. godinu je, objasnio je ministar, morao pomiriti dva teško pomirljiva cilja – osigurati koliki-toliki rast gospodarstva, ali da proračun u trenutku velike inflacije ne djeluje inflatorno. S druge strane, povećavanje kamatnih stopa, kao alata središnjih banaka za borbu protiv inflacije, smanjuje gospodarsku aktivnost i rast.
– Ako se fiskalna politika ne vodi odgovorno, nego ekspanzivno, onda mjere monetarne politike bivaju poništene kroz povećanje potrošnje – pojasnio je ministar pitanje restriktivne fiskalne politike.
Iz HUP-a s druge strane smatraju da je, u jeku očekivane recesije i krize koje nas čekaju sljedećih godina, potrebno ojačati likvidnost kompanija jer su one generator rasta i razvoja gospodarstva.
– Apeliramo da nastavimo s već uhodanim poreznim rasterećenjem hrvatskog gospodarstva. Smatramo da je jedini put za uspješnu ekonomiju smanjivanje poreznog tereta i nepotrebnih troškova poslovanja, a s druge strane reforma neefikasne uprave koja bi dovela do smanjenja ukupnih troškova državnog aparata. Sigurno je da nam je svima uspješnija i razvijenija hrvatska zajednički cilj – dodala je Weber.