Bioplinski sektor posljednjih je nekoliko mjeseci u velikoj krizi o kojoj su danas na konferenciji za medije govorili predstavnici Hrvatske udruge proizvođača bioplina (HUPB) Marijan Cenger, Emil Guščić i Ante Topalović.
Kako su istaknuli, još prije desetak godina Hrvatska je krenula s poticanjem ulaganja u bioplinska postrojenja s ciljem postizanja zelene tranzicije i energetske neovisnosti, no ta je priča funkcionirala određeno vrijeme i proizvodnja električne energije bila je održiva, no uslijed tržišnih nemira i energetske krize izazvane ruskom agresijom na Ukrajinu pojavili su se problemi na koje se već duže vremena upozoravalo.
Zbog nepravovremenog djelovanja države, tvrdi Cenger, došlo je do smanjenja proizvodnje električne energije iz bioplinskih postrojenja za više od 50 posto.
‒ Mi smo 8. veljače održali skupštinu Hrvatske udruge proizvođača bioplina gdje smo donijeli tri konkretna prijedloga za spas cjelokupnog sektora ‒ rekao je Cenger naglašavajući da 42 hrvatska bioplinska postrojenja mogu proizvesti 400 tisuća megavata električne energije što je ekvivalent 110 kućanstava, a danas je ta brojka tek na nekih 50 posto.
Prvi je prijedlog da se, po primjeru drugih europskih zemalja, bioplinska postrojenja izuzmu iz Uredbe donesene 29. prosinca prošle godine, što sama Uredba u nekoliko članaka i dozvoljava. Predstavnici udruge smatraju da je sadržaj Uredbe diskriminirajući jer su troškovi proizvodnje različiti ovisno o vrsti, pa tako solarne elektrane ne plaćaju nikakve sirovine dok su se cijene sirovina za bioplinska postrojenja gotovo udvostručile. Zato HUPB traži varijabilan dodatak ovisno o cijeni resursa s obzirom da je cijena silaže u odnosu na 2021. rasla za 130 posto.
Nije se išlo za ekstraprofitom
Drugi je prijedlog da se unutar HROTE-a izregulira cijena o čemu su održana dva sastanka u protekla dva mjeseca, no još uvijek nije stigao nikakav konkretni odgovor.
‒ Tijekom ta dva mjeseca gdje vrijeme radi isključivo protiv nas, dogodilo se smanjenje proizvodnje od 30 posto ‒ rekao je predsjednik HUPB-a Marijan Cenger naglašavajući da će se, ukoliko se ova situacija nastavi, do ljeta ugasiti 70 posto bioplinskih postrojenja.
Više puta su istaknuli da je ograničenje cijene struje na 180 eura po megavat satu neprihvatljivo te bi, prema njihovim kalkulacijama, bilo potrebno oko 310 eura što su i predložili na sastancima, no odgovora i dalje nema.
Treći je prijedlog povezan s elektranama koje su izašle iz sustava HROTE-a, a sada bi se željele vratiti. Kako je rekao Guščić, odgovor koji je udruga dobila bio je: ‘Ne može‘ i to zbog formalno-pravnih razloga. Pojednostavljeno rečeno, zakon to ne dozvoljava.
‒ Nije se izašlo iz želje za ekstraprofitom, mi nismo trgovci strujom, mi smo proizvođači struje, no nama se ukazala mogućnost, u listopadu kada je bilo biti ili ne biti, da izađemo na tržište i time sačuvamo proizvodnju ‒ objasnio je Guščić dodajući da ‘zakon to ne dozvoljava‘ nije odgovor jer su vladajući tu da nadopunjuju i mijenjaju zakone.
Svakako je važno spomenuti da je Austrija recimo dopustila povratak svojih bioelektrana u sustav, a ovakvim odbijanjem država se praktički odriče vlastitih postrojenja. Naglašavajući da je energija strateška stvar države, ukoliko se nešto hitno ne poduzme Hrvatska će se morati pozdraviti sa svojim snovima o energetskoj neovisnosti te će ostati bez bioplina.