Europska središnja banka (ECB) vjerojatno će ponovo sniziti kamatne stope u listopadu, rekao je guverner francuske središnje banke Francois Villeroy de Galhau, a šef njemačkog Bundesbanka poručio je da je spreman glasati za takvu odluku.
Središnja monetarna institucija eurozone vjerojatno će ih smanjiti na sjednici 17. listopada budući da je gospodarski rast slab, što znači i veći rizik da će inflacija biti niža od ciljanih dva posto, rekao je šef francuske središnje banke u razgovoru za talijanski list La Repubblicca, objavljenom u ponedjeljak.
Inflacija se već u rujnu spustila na 1,8 posto, prema izračunima europskog statističkog ureda.
- U posljednje dvije godine naš je glavni rizik bila inflacija viša od dva posto, našeg cilja. Sada moramo voditi računa i o suprotnom riziku i (pobrinuti se) da bude ispod ciljane razine, s obzirom na slabi rast i predugo (razdoblje) restriktivne monetarne politike - objasnio je Villeroy.
ECB bi se u idućoj godini trebao vratiti na "neutralnu" stopu koja neće kočiti rast gospodarstva, ali ga neće niti poticati, rekao je francuski guverner.
- Budemo li iduće godine održavali inflaciju od dva posto, a izgledi za rast u Europi budu i dalje slabi, tada neće biti razloga da naša monetarna politika ostane restriktivna, a naše kamatne stope iznad neutralne (razine) - rekao je Villeroy.
Nije definirao ‘neutralnu‘ stopu, ali je rekao da je tržišta procjenjuju na oko dva posto. To bi značilo da bi ih ECB, sudeći po dosadašnjoj dinamici snižavanja za po četvrtinu postotnog boda, trebao do kraja ove godine sniziti još dva puta i četiri puta u 2025., napominje Reuters.
Trebali bismo pozorno pratiti cijene nafte i situaciju na Bliskom istoku, ali ako nafta poskupi tek privremeno i ako se to poskupljenje ne prelije i na temeljnu inflaciju, ECB ne bi nužno trebao mijenjati monetarnu politiku, posebno ako bi prigušilo rast u Europi, smatra francuski guverner.
Zeleno svjetlo Njemačke
Šef njemačke središnje banke Joachim Nagel rekao je u razgovoru za Table Media da je spreman glasati za sniženje kamatnih stopa na sjednici ECB-a u idući četvrtak, upozorivši da će rast njemačkog gospodarstva u drugoj polovini godine biti slabiji no što se očekivalo.
- Svakako sam spreman razmotriti moguće dodatno sniženje kamatne stope - rekao je Nagel,
ECB-ova politika kamatnih stopa postigla je željeni učinak i zauzdala je rast cijena, naglasio je šef Bundesbanka.
- Trend (slabljenja) inflacije dobra je vijest. Očigledno se približavamo našem cilju od dva posto - dodao je Nagel.
Prognoze za njemačko gospodarstvo ne bi se mogle svrstati u tu skupinu vijesti, primjećuje Table Media, napominjući da je šef Bundesbanka "korigirao očekivanja gospodarskog rasta".
- Pokazuje se, uistinu, da je trend u drugoj polovini godine slabiji no što smo mislili ovog proljeća i da će vjerojatno potvrditi najnovije prognoze ministra gospodarstva - rekao je Nagel.
Ministarstvo je nedavno izvijestilo da u ovoj godini očekuje pad gospodarske aktivnosti za 0,2 posto. Donedavno bili su prognozirali da će aktivnost marginalno porasti, za 0,3 posto.
Portugalsko upozorenje
Portugalski guverner Mario Centeno upozorio je prošli petak da znatno blaži tempo zapošljavanja u Europi signalizira da su kompanije već smanjile ulaganja.
Europske kompanije danas otvaraju 20 posto manje radnih mjesta nego prije dvije godine, rekao je Centeno, a broj zaposlenih novih radnika manji je za 10 posto nego na vrhuncu (trenda) u drugom tromjesečju 2022. godine.
Tržište rada počelo se hladiti i to su prvi rezultati koji bi nas trebali zabrinuti jer možda signaliziraju da su se ulaganja već spustila ispod prošlogodišnje razine, a ECB prognozira da će i u iduće dvije godine biti stabilna.
- Gospodarstvo veličine eurozone jednostavno pak ne može u ovom trenutku u gospodarskom ciklusu ni razmišljati o (rastu u) budućnosti ako nema ulaganja - poručio je portugalski premijer.
ECB je na rujanskoj sjednici snizio procjenu gospodarskog rasta u ovoj godini na samo 0,8 posto i predviđa tek skromno ubrzanje u 2025. i u 2026, po stopama nešto većim od jedan posto, s obzirom na očekivani smanjeni udio domaće potražnje u idućih nekoliko tromjesečja.