Preostale male dioničare Atlantske plovidbe zanima koliko ustvari vrijedi dionica dubrovačkog brodara te želi li većinski dioničar odlaskom s burze zaobilazno doći do preostalih dionica. Krajem listopada uprava Atlantske plovidbe pozvala je dioničare na izvanrednu skupštinu koja će se održati 12. prosinca, a na kojoj bi dioničari trebalo odlučiti o delistiranju 2,09 milijuna dionica. Za očekivati je da će prijedlog delistiranja proći s obzirom da je većinski dioničar Atlantske plovidbe zadarska Tankerska plovidba koja drži 71,4 posto udjela.
Vodstvo ovoga brodara u pozivu je neopozivo izjavilo kako se obvezuje od svih dioničara koji glasuju protiv odluke o povlačenju dionica s uvrštenja na uređenom tržištu na njihov zahtjev otkupiti njihove dionice u roku od tri mjeseca od dana upisa izglasane odluke u sudski registar uz pravičnu naknadu. Pravičnu naknadu su definirali kao prosječnu cijena dionica ostvarenu na burzi, izračunana kao ponderirani prosjek svih cijena u zadnja tri mjeseca prije dana objave poziva na glavnu skupštinu u glasilu društva. Ako se dionicama trgovalo u manje od trećine trgovinskih dana unutar zadnja tri mjeseca, pravična naknada utvrđuje se elaboratom o procjeni fer vrijednosti dionice, revidiranim od strane neovisnog ovlaštenog revizora.
Koliko vrijedi kompanija?
S obzirom da je dionica Atlantske plovidbe relativno likvidna (za pojmove slabo likvidnog hrvatskog dioničkog tržišta), primijenit će se odredba o prosječnoj burzovnoj cijeni. Od kraja srpnja do kraja listopada prosječna cijena dionice kretala se u rasponu između 47,06 i 50 eura. Inače, trenutna cijena dionice iznosi 49 eura. No, dio dioničara koji su preostali nakon dvije ponude za preuzimanje Tankerske plovidbe poslanim protuprijedlogom za izvanrednu skupštinu sugeriraju kako ih izračun prosječne cijene neće zadovoljiti.
Protuprijedlog za skupštinu 12. prosinca tako je poslao Hrvoje Vidan koji zahtijeva od Uprave davanje objašnjenja i pružanje svih materijalnih informacija u odnosu na trenutno poslovanje kompanije i njezine poslovne planove te vrijednost imovine Atlantske plovidbe radi prosudbe piranja koja su na dnevnom redu Izvanredne glavne skupštine. Vidan ocjenjuje da je navedena informacija neophodna da bi dioničari mogli zauzeti stav da li prenijeti dionice na kompaniju budući da je trenutna tržišna cijena dionice na Zagrebačkoj burzi znatno ispod same vrijednosti kompanije, odnosno stvarne vrijednosti dionice u odnosu na imovinu i poslovne projekcije.
- Pored toga, navedena obavijest potrebna je ne samo radi zaštite interesa dioničara već i radi zaštite interesa samog Društva. Ukoliko dioničari prilikom glasovanja o ovoj točci dnevnog reda i kasnije prilikom sklapanja ugovora o prodaji i prijenosu dionica ne bi imali dovoljno informacija o samoj vrijednosti predmeta prodaje, te ukoliko bi postojao znatan nesrazmjer između tržišne odnosno otkupne cijene dionice i njezine stvarne vrijednosti, ostvario bi se tri uvjet iz čl. 28 Zakona o obveznim odnosima (Bitna zabluda) te bi Društvo moglo odgovarati dioničarima za štetu koju pretrpe u slučaju poništaja ugovora, čime bi automatski oštetili i one dioničare koji nisu prenijeli svoje dionice na Društvo već ih i dalje nastavili držati - smatra Vidan.
‘Neprijateljska‘ ponuda
Ovaj mali dioničar ocjenjuje kako ovdje pravne norme treba tumačiti i primjenjivati smisleno. - U konkretnom slučaju to znači da na relativno nelikvidnim tržištima kapitala uključujući i ona na kojima je nizak ostvareni promet pojedinom dionicom, mogućnost manipulacije cijenom dionica je znatno veća. Pored toga trenutna burzovna cijena dionica, što u uvjetima nelikvidnosti tržišta ne isključuje i ostvareni tromjesečni prosjek cijene, ni u kojem slučaju ne reflektira stvarnu fer vrijednost dionice, koja može ovisiti o nizu faktora, npr. ponudi i potražnji u danom trenutku, interesu javnosti za pojedini sektor gospodarstva, količini novca slobodnog za ulaganje na tržištu kapitala, ne isključujući razno-razne špekulacije uvjetovane ne tržišnim uvjetima, pa tako niti trenutno pomanjkanje interesa za navedenu dionicu kao posljedicu dva pokušaja (sada to postaje jasnije) ‘neprijateljskog‘ preuzimanja – tvrdi Vidan.
Podsjetimo, Tankerska plovidba počela je kupovati dionica Atlantske plovidbe sredinom prošle godine stekavši oko 6,5 posto. Nakon iznenađujuće odluke Uprave dubrovačkog brodara o dokapitalizaciji, u listopadu prošle godine zadarski je brodar kupio najveći paket ponuđenih dionica čime je povećao udjel na malo manje od 40 posto. S obzirom da je time prešla zakonski prag od 25 posto, našla se u obvezi davanja ponude za preuzimanje, što je i učinila. U prvoj ponudi za preuzimanje Tankerska plovidba povećala je udjel na više od 64 posto, a ovoga proljeća objavila je dobrovoljnu ponudu za preuzimanje preostalih dionica čime je dosegla više od dvije trećine udjela u dubrovačkom brodaru.
Koliki je trošak?
U tom kontekstu, (nakon dva ‘neuspjela‘ pokušaja preuzimanja) prijedlog ovakve odluke zapravo dobiva kontekst retorzije zbog pomanjkanja volje preostalih dioničara da prodaju dionice većinskom dioničaru po cijeni koja je prema nekim procjenama znatno niža od stvarne vrijednosti kompanije, smatra Vidan. - U tom smislu u cjelokupnom kontekstu predstavlja svojevrsnu zlouporabu prava te povredu načela savjesnosti i poštenja kao jednog od osnovnih načela Zakona o obveznim odnosima kojeg su se dužni pridržavati svi sudionici obveznih odnosa – stoji u protuprijedlogu.
Hrvoje Vidan ističe i kako predlagatelj delistiranja dionica nije obrazložio trošak kotacije dionice na Zagrebačkoj burzi te specificirao kakve su to znatne uštede koje bi kompanija ostvarila, posebice ne dovodeći u vezu ostvarene prihode s navedenim troškom kotacije i na koji način navedeni trošak ugrožava odnosno opterećuje trenutnu imovinu Atlantske plovidbe. Hrvoje Vidan stoga smatra da bi izvršni direktori trebali odgoditi održavanje Izvanredne Glavne skupštine.