Sada je pravo pitanje hoće li ova akcija HPB-a potaknuti i druge banke na snižavanje kamatnih stopa na stambene kredite
Hrvatska poštanska banka prošlog je tjedna objavila svoj ‘HPB Super stambeni kredit‘ uz kamatnu stopu od 2,89 posto nominalno, odnosno 3,01 posto efektivno. Kako su iz ove banke priopćili prošlog tjedna, krediti uz nominalnu kamatnu stopu od 2,89 posto (EKS 3,01 posto) odobravaju se klijentima s redovnim mjesečnim primanjima na transakcijski račun u HPB-u, u iznosima od deset tisuća do 400 tisuća eura na rok od dvije do 30 godina i uz mogućnost počeka od jedne godine.
HPB je već u prvom tjednu početka ove akcije zabilježila veliki interes građana u cijeloj poslovnoj mreži diljem Hrvatske i putem svih dostupnih kanala, a kako su za Lider naveli, reakcije na novi proizvod su iznimno pozitivne te bilježe ciljane efekte ove akcije.
– Za naše sadašnje i buduće klijente od velikog je značaja kvalitetna priprema za planirani kredit koju smo omogućili objavom detaljnih informacija, reprezentativnih primjera, izračuna anuiteta i usporedbi s troškovima otplate postojećih kredita na mrežnoj stranici Banke – rekli su nam iz HPB-a dodajući da svojim uslugama, ukupnom ponudom i odnosom koji grade s klijentima i zajednicom u kojoj posluju, podržavaju njihove potrebe i preferencije, cijeneći povjerenje koje je temelj uspješnog poslovanja te snažne i rastuće tržišne pozicije Banke.
Sada je pravo pitanje hoće li ova akcija HPB-a potaknuti i druge banke na snižavanje kamatnih stopa na stambene kredite.
Iz Zagrebačke banke su nam poručili da kontinuirano prate kretanje kamatnih stopa te prilagođavaju uvjete kreditiranja promjenama koje se događaju na tržištu.
– Zagrebačka banka tijekom prošlog je mjeseca ponudila stambene kredite uz snižene kamatne koji su bili dostupni svim građanima, bili oni klijenti Zabe ili drugih banaka. Također, kako bi osigurali odgovorno poslovanje i zaštitili interese naših klijenata trenutna ponuda stambenih kredita uključuje kredite s fiksnim kamatnim stopama. Na taj način klijenti su zaštićeni od mogućeg povećanja kamatne stope koji bi mogao prouzročiti porast anuiteta – priopćili su nam iz Zabe ističući da klijenti koji se odluče na njihove stambene kredite ne plaćaju trošak procjene nekretnine od procjenitelja ZANE-a (zeleni i stambeni kredit za mlade), a ista kamatna stopa primjenjuje se i za nove i postojeće klijente.
Sličan odgovor su nam pružili i iz Privredne banke Zagreb (PBZ).
– Pozorno pratimo događanja i kretanja na tržištu i uvijek nastojimo klijentima ponuditi konkurentne proizvode i usluge u različitim segmentima poslovanja. Imamo široku ponudu stambenih kredita s uvjetima i pogodnostima koje kontinuirano nadograđujemo – naveli su.
HNB postrožava kriterije
Osim HPB-a koji trenutno nudi najniže kamatne stope na stambene kredite, od drugih banaka najnižu stopu ima Karlovačka banka čija EKS iznosi 4,07 posto. Slijede ju BKS banka s 4,26 posto, zatim OTP banka te PBZ sa 4,32 posto. Zagrebačka banka i Erste banka bilježe kamatnu stopu od 4,46 posto dok najvišu kamatu ima Slatinska banka (5,79 posto).
Na kraju, Hrvatska narodna banka (HNB) danas je priopćila da uvodi strože uvjete kreditiranja kako bi usporila zaduživanje kućanstava i očuvala financijsku stabilnost.
– Mjere se uvode preventivno, kako bi ublažile nakupljanje rizika za financijsku stabilnost povezanih s pojačanim kreditiranjem kućanstava i ojačale njihovu financijsku otpornost u mogućim nepovoljnim makroekonomskim scenarijima. Očekuje se da će mjere, koje bi se trebale početi primjenjivati od 1. travnja 2025., blago usporiti zaduživanje kućanstava i to osobito u segmentu gotovinskih nenamjenskih kredita, umanjujući time ujedno rizike za potrošače i financijsku stabilnost povezane sa snažnom kreditnom aktivnošću - istaknuli su iz HNB-a.
U trenutnim makroekonomskim uvjetima obilježenima brzim rastom potrošnje kućanstava, ove mjere istodobno djeluju i u smjeru smanjenja inflatornih pritisaka povezanih s povećanom potražnjom, dodali su.
– Iznos novog zaduživanja potrošača ograničuje se tako da pri odobravanju novoga kredita omjer mjesečne otplate ukupnog duga i dohotka ne smije biti veći od 45 posto za stambene kredite i 40 posto za nestambene kredite. Nadalje, omjer iznosa stambenoga kredita i vrijednosti nekretnine u zalogu ne smije biti veći od 90 posto. Dodatno, ročnost stambenih kredita se ograničuje na trideset, a nestambenih kredita na deset godina – priopćili su iz HNB-a.
Naveli su i da u segmentu stambenih kredita, koji u zadnje četiri godine rastu po povišenim stopama, prosječno oko 10 posto godišnje, postoje naznake rasta rizika neuredne otplate. Naime, snažan rast cijena stambenih nekretnina i povećanje kamatnih stopa potaknuli su potrošače na podizanje sve većih kredita, uz rastuće opterećenje dohotka troškovima otplate duga i sve dulju ročnost kredita. Tako se prosječni teret otplate duga povećao s 38 posto dohotka tijekom 2022. na 41 posto dohotka krajem 2024., a prosječna ročnost stambenih kredita u istom razdoblju produljila se s 22 na 24 godine, izvijestili su iz HNB-a.