Nedavno se dignula galama zbog sudačkih plaća u općinskim sudovima, a posredno i sudaca na višim sudovima. Država je reagirala. Neću ulaziti u to imaju li suci razlog za zadovoljstvo ili za bijeli štrajk, ali iskoristio bih priliku da upozorim, točnije podsjetim, na sustavnu državnu nepravdu prema sudskim vještacima.
U Lideru smo i prije pisali o tome, ali predsjednica Hrvatskog društva sudskih vještaka i procjenitelja Melita Bestvina s pravom je reagirala u svom pismu predsjedniku Vrhovnog suda Radovanu Dobroniću (koje nam je proslijedila) na položaj njezinih kolegica i kolega, kojima je cijena njihova rada na sudu izgleda betonirana sada već davne 1998. kada je posljednji put definirana. Dakle, punih 25 godina cijena jednog sata rada sudskog vještaka je 70 kuna (bez PDV-a). Primjerice, nedavno je opet povećana tarifa za odvjetnike, kojima se sada za jedan sat plaća 750 kuna (bez PDV-a), što je gotovo 11 puta više nego vještacima.
Kada je nedavno sudac Općinskog suda Krk Antun Hlače prolongirao jedno ročište jer je bio zlovoljan zbog visine plaće, izazvalo je to reakciju, tvrdi Bestvina, kolegica i kolega sudskih vještaka pitajući se što da kažu oni kojima se nije mijenjala vrijednost radnog sata od 1998. godine. Bestvina smatra da unatoč tome vještaci nisu za opciju bijelog štrajka iako bi, smatramo, kad bi slijedili razmišljanja sudaca koji su ga najavili, imali mnogo više razloga za takav potez.
Makar, treba biti pravedan, i suci, kojima od 2009. godine nije mijenjana plaća, imaju pravo na nezadovoljstvo.
Čaša davno prelivena
‘Po nama, štrajk nije rješenje jer bi se zakazana ročišta morala prolongirati, zbog čega bi građani prvi trpjeli iskazano nezadovoljstvo. No nisu građani krivi što oni koji su preuzeli odgovornost za pravosuđe ne čine sve što bi trebalo da ga učine jeftinijim, učinkovitijim i svrhovitijim‘, piše Bestvina u pismu Dobroniću. Razlog slanja pisma predsjedniku Vrhovnog suda vjerojatno je kap koja nije prelila čašu punu žuči jer je davno prelivena, ali to kapanje nikako da stane, zbog čega frustrira.
Naime, vještaci godinama upozoravaju na svoj status na sudovima, toliko su se puta obraćali ministrima pravosuđa i uprave nadajući se da će ih netko razumjeti, no bez obzira na to iz koje političke opcije dolazio ministar, odgovor je uvijek bio isti – šutnja.
Mislim da naše čitatelje ne treba uopće podsjećati na važnost sudskih vještaka, bez kojih suci ne bi mogli donositi kvalitetne sudske presude. Doduše, prateći pomalo sektor pravosuđa, nerijetko sam mogao čuti da neki suci to zloupotrebljavaju oslanjajući se na mišljenja vještaka i kad treba i kad ne treba. No to je drugi problem. U svakom slučaju, njihova je uloga vrlo važna, iako na prvu mnogi mogu pomisliti da su tek treći ešalon, rang zapisničara ili nekog administrativnog osoblja (bez uvrede prema tim ljudima) s obzirom na to da su glavni akteri svake sudske priče zvučni igrači – suci i odvjetnici.
Margina pravosuđa
Rekao bih da vještake tako doživljavaju i ljudi u Ministarstvu pravosuđa i uprave, koji svako pismo iz Bestvinine udruge nakon urudžbiranja samo pospreme u neku od brojnih ladica i za dva do tri dana, ako bi ih netko pitao, nemaju pojma gdje su ga spremili.
Prije 25 godina za 70 kuna moglo se kupiti 20 litara dizela, danas samo šest litara. To dovoljno ilustrira koliko su vještaci izgubili u proteklom razdoblju zbog guranja na marginu pravosuđa. Posljedice mogu biti mnogo veće nego što nam se čine, jer nije samo u pitanju nemotiviranost vještaka da kvalitetno obave svoj posao (iako, siguran sam, ogromna većina njih rade najbolje što mogu), nego na kvalitetu rada može utjecati frustracija upravo izazvana državnim ignoriranjem njihovih problema i višegodišnjom neuspješnom borbom Hrvatske udruge sudskih vještaka i procjenitelja da se nepravda ispravi.
Zato bih se pridružio apelu Melite Bestvine i njezinih kolega i kolegica da se iskoristi prilika i usporedo s rješavanjem plaća sucima riješi i pitanje naknada sudskim vještacima.
POST SCRIPTUM
‘Zaista će biti strašno ako se budemo morali obratiti odborima za ljudska prava, za pravosuđe i za zakonodavstvo Komisije EU-a jer će se u tom slučaju navedena tijela u Bruxellesu potpuno opravdano pitati što da građani u Hrvatskoj očekuju ako se ovako postupa sa sudskim vještacima četvrt stoljeća bez promjene‘, navela je Bestvina.
Meni se čini da je i to put za rješavanje tih problema. Preko međunarodnih udruga i tijela treba napraviti pritisak na Vladu premijera Andreja Plenkovića jer nam se ionako čini da mu nijedan ministar nije sposoban riješiti štrajkove, pa on onda uskače kao spasilac.