Članovi poslovne zajednice u Hrvatskoj, starijih, srednjih, ali i mlađih generacija, bez pretjerivanja, ubrajaju se u sâm europski vrh kad je riječ o sposobnosti snalaženja u najneočekivanijim situacijama. Došlo je naše vrijeme
Tema broja ovotjednog Lidera traženje je odgovora što će biti s globalizacijom. Autor opširne analize, Liderov Vanja Figenwald zaključuje: ‘Globalizacija se, povijesno gledano, kreće u ciklusima i čini se da svijetu slijedi ono neugodno razdoblje obamrlosti u kojem će se stvarati manji interesni blokovi ili konkretni savezi, a dominirati neki oblik ekonomske samodostatnosti…‘
Ako je pandemija covida još i ostavila dilemu je li globalizacija krenula u rikverc, izgledne posljedice ruske agresije na Ukrajinu otklonile su većinu nedoumica. Treba računati na resetiranje na razini država, ali i tvrtki. Kad je o posljedicama kraja dosadašnje ere globalizacije riječ, više razloga za optimizam moguće je naći u procjeni kapaciteta ovdašnjih poduzetnika i menadžera. Kad je pak o snalaženju države riječ, tu bi koeficijenti na kladionici bili pod utjecajem mnogo manjeg optimizma. Hrvatska je propustila profitirati od globalizacije, sada je prilika da se iskoriste prilike koje nudi deglobalizacija.
Majstori improvizacije
Članovi poslovne zajednice u Hrvatskoj, starijih, srednjih, ali i mlađih generacija, bez pretjerivanja, ubrajaju se u sâm europski vrh kad je riječ o sposobnosti snalaženja u najneočekivanijim situacijama. Veterani imaju živo sjećanje i nezahrđalo iskustvo poslovanja u uvjetima hiperinflacije. Srednja generacija stasala je u ratnim i poratnim okolnostima, posebno obilježenima opstankom u uvjetima nelikvidnosti i neplaćanja. Mlade generacije poduzetnika i menadžera, koliko god bile, oprostite na izrazu, razmažene neimanjem iskustva s pravom recesijom, zadržale su genski kôd snalaženja i improviziranja.
Primjer prvi: U danima šoka zbog ruske agresije na Ukrajinu, eksplozije cijena nafte, plina i sirovina, dakle u okolnostima neviđene neizvjesnosti, konkurenti jedne hrvatske tvrtke iz metalske branše, redom iz uređenih članica EU, ‘povukli su ručnu‘ i obustavili proizvodnju. Pazeći da ne odu u gubitke. Menadžment hrvatske tvrtke je u manje od 24 sata odabrao suprotnu taktiku. Jedan dan nazvali su ključne dobavljače sirovina i repromaterijala i naručili koliko god su mogli. Pristajali su na cijene bez cjenkanja. Drugi dan nazvali su svoje kupce, dotadašnje i one koje su godinama neuspješno zavodili. Ponudili su im buduću proizvodnju. Kupci su oduševljeno pristajali ne pitajući za cijenu.
Primjer drugi: U prošlom je broju Lidera u tablici pod nazivom ‘U čemu Hrvatska može postati samodostatna‘ na četvrtome mjestu spomenuta industrija staklene ambalaže kojoj treba riješiti domaću dostupnost osnovne sirovine, kvarcnog pijeska. Nakon dva dana javili su se iz udruge ljevaonica da su i oni zainteresirani. I oni bi poduprli obnavljanje eksploatacije domaćega kvarcnog pijeska (iz Lipika). Sada ga uvoze iz Slovenije i Mađarske. Povezali smo ih s ekipom iz HGK i baš ćemo kao primjer pratiti što će se događati.
Primjer treći: Na nedavnoj Liderovoj konferenciji obiteljskih tvrtki gostovao je Dušan Šešok, slovenski poduzetnik, vlasnik Iskre, koja je preuzela Remontno brodogradilište Šibenik i nedavno Elku. U nekoliko navrata ponovio je da stiže vrijeme tvrtki iz industrijskog sektora. Tko je u mirnodopska, globalizacijska vremena napravio zdravu industrijsku tvrtku s iskustvom prodaje na inozemnim tržištima, u ovo vrijeme pregrupiranja i skraćivanja dobavnih lanaca ima svijetlu budućnost. Nišne proizvodnje bit će zatrpane narudžbama.
Strategija na generalku
Kad je o državi riječ, tu je kondicija mnogo upitnija. Nema institucije koja bi u kratko vrijeme mogla procesirati novonastale okolnosti, opasnosti i prilike. A bilo bi nužno u nekoliko idućih mjeseci napisati novu nacionalnu razvojnu strategiju do 2030. godine. Ova postojeća nije držala vodu u normalnim vremenima, a kamoli da bi u ovako dramatično izmijenjenima. Umjesto općih mjesta sad je trenutak da se prepoznaju i potaknu proizvodnje koje će se posebno stimulirati.
Primjer kako se to radi? Evo, španjolski premijer usudio se stati iza obećanja da će biti uloženo 11 milijardi eura kako bi se Španjolska razvila u vodeću lokaciju u Europi za proizvodnju mikročipova i poluvodiča. Hrvatska vlada skriva se iza Rimca, ali do sada nije stekla hrabrosti dati jasno obećanje da će se Hrvatska razviti ‘u vodeću lokaciju u Europi‘ za… to i to.