Komentari
StoryEditor

Trebamo li baš uvijek za dodjelu novca raspisati natječaj?

12. Veljača 2024.

Uvijek se pitamo kako pojednostavniti prijavu na natječaje, primjerice iz fondova EU-a, pa, evo, naiđoh na portalu e-Savjetovanja na zanimljiv prijedlog sudionika koji se potpisao kao Jao nama. Riječ je o Nacrtu programa državne potpore za kompenzaciju rasta troškova proizvodnje u sektoru ratarstva koji je izradilo Ministarstvo poljoprivrede.

Ne prigovaram ništa predloženom Nacrtu, čak mislim da je pohvalno što se država brine za poljoprivrednike (o tome je li mogao biti bolji ili rigorozniji zbog mogućih muljatora, ne bih ovom prilikom), no nakon što se prihvati konačna verzija, slijedi natječaj na koji se ratari moraju prijaviti. I to ne svi, jer tu potporu Ministarstvo priprema samo za mikropoduzeća, mala i srednja poduzeća koja se bave proizvodnjom pšenice i/ili ječma i/ili zobi i/ili tritikale i/ili pira i/ili raži i/ili uljane repice. To su prihvatljivi korisnici koji, ako žele podnijeti zahtjev i dobiti potporu, moraju ispuniti sljedeće uvjete: a) da su upisani u Upisnik poljoprivrednika i b) da imaju evidentirane poljoprivredne površine u sustavu ARKOD pod proizvodnjom pšenice i/ili ječma i/ili zobi i/ili tritikale i/ili pira i/ili raži i/ili uljane repice na temelju kojih je podnesen Jedinstveni zahtjev za 2023. godinu (skup zahtjeva kojim korisnik traži potpore za intervencije, mjere i operacije).

Svi su elementi tu

Nadalje, u opisu potpore i površine prihvatljive za potporu piše da se dodjeljuje za poljoprivredne površine na kojima je korisnik prošle godine uzgajao žitarice. Svaki bi mikroratar, mali i srednji ratar koji uzgaja spomenute poljoprivredne kulture trebao dobiti sto eura po hektaru, odnosno najviše za trideset hektara. Ako pak ima više od trideset hektara, za njih neće dobiti potporu, no to je neka druga tema. Dakle, Ministarstvo poljoprivrede u ovoj je proračunskoj godini predvidjelo ukupno petnaest milijuna eura za tu mjeru, a osnova za izračun potpore temelji se na prihvatljivim površinama.

Drugim riječima, imamo sve elemente u tom nacrtu državne potpore. U Ministarstvu poljoprivrede bacili su oko na sustav ARKOD u kojem su evidentirani ratari koji proizvode spomenute kulture, upisani su u Upisnik poljoprivrednika te je odlučeno da će svaki od njih dobiti sto eura po hektaru, najviše za trideset hektara. Na temelju tih podataka u Ministarstvu su izračunali da je potrebno oko petnaest milijuna eura da se isplati potpora svakom od evidentiranih poljoprivrednika.

Nakon rasprave na portalu e-Savjetovanja, kao što sam spomenuo, slijedi natječaj na koji će se prijaviti ratari. I tu dolazimo do nepotrebnog administriranja, na što je upozorio svojim komentarom poljoprivrednik koji se potpisao kao Jao nama. On piše da Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju već ima detaljne evidencije koje su površine zasijane pod kulturama za koje će se dodjeljivati potpora.

Ubrzani proces

Nakon toga postavlja pitanje: ‘Zašto se uporno forsira podnošenje zahtjeva umjesto da se ravnomjerno isplati svima koji imaju navedene kulture upisane u zahtjevu?!‘ Ujedno zaključuje da bi se tako ‘ubrzao proces raspodjele sredstava te se ne bi dogodilo da neki zaborave poslati prijavu, jer se u prvom natječaju događalo da mnogi nisu znali da se treba prijaviti pa su samim time izgubili priliku sanirati troškove‘.

U prvom trenutku bio sam skeptičan prema tom prijedlogu smatrajući da su sredstva ograničena, ali nakon što sam u uvodnom poglavlju Nacrta pročitao na koji su način došli do petnaest milijuna eura, shvatio sam da Jao nama ima pravo. Stvarno, zašto je potrebno raspisivati natječaj kad su prema programu obuhvaćeni svi mikroratari, mali i srednji ratari u zemlji? Osim što time riskiramo da se neki od njih neće prijaviti jer nemaju pojma da se taj novac nudi, natječajem samo odugovlačimo stvar, odnosno raspodjelu novca koji je poljoprivrednicima svakako potreban. Pa evo, iako je prijedlog pomalo neobičan, čini mi se da bi, kad je već predviđeno da ga dobiju svi ratari koji pripadaju navedenoj skupini, bilo dobro razmisliti o eventualnoj dodjeli novca bez natječaja.

 

POST SCRIPTUM

Neovisno o potpori za ratare, htio bih nešto napisati o prijedlogu predsjednika stranke Fokus Davora Nađija i člana stranke Damira Bajsa. Njih dvojica smatraju da premijer Andrej Plenković treba odustati od Ivana Turudića i lex AP, no puno mi je zanimljiviji prijedlog da se u ‘Kazneni zakon uvrsti laganje pred Saborom, saborskim povjerenstvom i saborskim odborima kao kazneno djelo kako bi u budućnosti postojali alati za sankcioniranje takva ponašanja‘. To je puno bolja ideja od lex AP.

03. ožujak 2024 04:40