Pčelari su se okomili na Prijedlog pravilnika o držanju pčela, pogotovo na dio u kojem se ovlast provedbe pašnog reda daje Hrvatskom pčelarskom savezu. Prema tvrdnjama kritičara, Savez nema dovoljno kompetentnih ljudi za provedbu, a nemaju dobro mišljenje ni o njemu
Uh, koliko žestokih kritika trpi Ministarstvo poljoprivrede zbog Prijedloga pravilnika o držanju pčela! Sve se to može pročitati na portalu e-Savjetovanja. Koliko je žuči izazvao, pokazuje i to što su neki kritičari već najavili da će se obratiti Ustavnom sudu. Najveći im je problem što javnu ovlast provedbe pašnog reda (čl. 9.) dobiva Hrvatski pčelarski savez (HPS).
Neću ulaziti u to koliko su ljudi u HPS-u kompetentni, a ni u to ima li među njima korumpiranih, jer niti sam stručan procijeniti nečiju kompetenciju niti imam dokaze o korupciji. Ali svi navodi izneseni u javnim komentarima na e-Savjetovanjima za mene bi bili, kad bih bio netko u Ministarstvu poljoprivrede, jasan poziv da ih provjerim i, pokažu li se barem dijelom točnim, na vrijeme ponudim novi prijedlog pravilnika.
Kum je svetinja
Primjerice, kritičar Stjepan Grgić (tako je potpisan) piše da je dugogodišnji tajnik jedne 'udruge pčelara također tajnik županijskoga pčelarskog saveza i edukator pašnog povjerenika' te ističe da je spomenuti prijedlog u većini odredaba neprovediv jer vodi u destrukciju i privatizaciju pčelarstva u RH. Naime, piše, HPS ima stručnu službu u kojoj su četiri zaposlenika: prvi je VSS pravnik bez iskustva i doticaja s pčelarstvom, druga je zaposlenica računovotkinja sa SSS-om, također bez doticaja s pčelarstvom. Treći uređuje mjesečnik 'Hrvatska pčela', a četvrti koordinira rad s pčelarima. Grgić je uvjeren da taj sastav nema odgovorajući kadrovski potencijal za taj posao.
Ni aktualni Pravilnik nije baš najbolji, a novi bi, naglašava, osnažio i zacementirao situacije koju je opisao kao dio kritike. 'Pčelar A oko pedeset dana prije podnosi povjereniku zahtjev za doseljenje pčela na bagremovu pašu i prilaže potpisanu i ovjerenu suglasnost pravne osobe (posjednika čestice) kojom se pčelaru dopuštenje smještaj pčela. Pašni povjerenik (aktivni policajac) daje pčelaru negativan odgovor uz obrazloženje da ne postoje uvjeti iz Pravilnika o držanju pčela i katastru pčelinje paše na navedenoj lokaciji.
Netom prije početka bagremove paše isti pašni povjerenik izdaje odobrenje pčelaru B (svojem kumu) za smještaj pčela baš na navedenu lokaciju. Pčelar A prikupljene dokaze o dvoličnosti i nepotizmu pašnog povjerenika šalje u HPS-ovu stručnu službu, kao i višem stočarskom inspektoru odgovornom za navedeno područje. Pčelar A još nije dobio odgovor ni stručne službe HPS-a ni odgovornoga višeg stočarskog inspektora, a i jedni i drugi znaju da je pašni povjerenik aktivni policajac.'
HUP Pčelinjak postavlja pitanje hoće li pašni povjerenici, budu li odlučivali o nečijim pravima, biti državni službenici i hoće li u skladu s tim imati položen državni ispit te zaključuje da se Pravilnikom HPS i pašni povjerenici izjednačavaju s Državnim inspektoratom, što nije u skladu ni s jednim zakonom. Rahela Grgić boji se da 'opasno nedostaje ljudi koji bi mogli kvalitetno provesti točke članka 9.' jer ističe da u HPS-u ne vidi 'osobe koje bi mogle obaviti te zadaće; niti su dovoljno školovane niti imaju iskustva u pčelarstvu da bi to mogle provesti kako spada'.
Ljutnja, čak i bijes
To misle i kritičari Krunoslav Kosić, Goran Bionda, Pčelarstvo online, Udruga pčelara Lonjsko polje Kratečko… Dok ovo pišem, ukupno je 75 komentara i mnogi od njih vrlo su oštri. Kao što sam naveo, neki među njima prijete i zahtjevom za ocjenu ustavnosti Pravilnika, no pravni stručnjaci prije će ih usmjeriti na zahtjev za ocjenu njegove zakonitosti jer je sâm zakon u skladu s Ustavom, barem pretpostavljam da je tako. Ipak, čini mi se da je ovdje prije riječ o pitanju (ne)korektnosti političke odluke.
Naravno, sve to tek treba provjeriti, ali ovolika količina ljutnje, čak i bijesa, rekao bih, koji se osjeti čitajući komentare ne bi trebala nikoga ostaviti ravnodušnim. Zato apeliram da odgovorni u Ministarstvu još jednom preispitaju članak 9. Pravilnika o držanju pčela.
POST SCRIPTUM
Trenutačno je mnogo prijedloga izmjena zakona vezano uz uvođenje eura. No osoba koja se potpisuje imenom Tomislav Pavošević iznijela je, prema mome mišljenju, razuman prijedlog za zaokruživanje brojeva. Primjerice, u Prijedlogu izmjena Općega poreznog zakona (ali ne samo u njemu) iznosi u eurima identični su onima koji se dobiju s pomoću tečaja konverzije 1 euro = 7,5345 kuna, čime se gube preglednost i jasnoća zakonskih odredbi. Zato predlaže da se konverzija kune u euro provede korištenjem takozvanih okruglih brojeva. Primjerice, za članak 8., stavak 7. predlaže da se 100.000 kuna zamijeni s 13.000 eura. Kad bi se primijenio tečaj, onda bi u zakonu pisalo 13.272,28 eura, što je doista zbunjujuće za svakoga tko čita zakon.