Najveće je aktualno iskušenje za budućnost demokracije presedanski postupak Twittera i drugih društvenih mreža da zapravo prognaju iz javnosti aktualnog američkog predsjednika. To otvara pitanje slobode govora kao temelja demokracije, ali i pitanje tko upravlja Amerikom i svijetom
Mnogi su se ovih dana zabrinuli za budućnost američke demokracije, a u skladu s time i za budućnost demokracije u svijetu. Jedni kažu da je demokracija u Americi skončala s nasilnom provalom pristaša predsjednika Trumpa u zgradu Kongresa u trenutku kad je trebao potvrditi Bidenovu izbornu pobjedu.
Drugi kažu da je američka demokracija došla svom kraju jer je aktualni predsjednik Trump praktički sudjelovao u tom osvajanju Kongresa ohrabrujući svoje pristaše da ustraju u nepriznavanju izbornih rezultata, a to je zatražio i od svog potpredsjednika Pencea. I naposljetku, oni okrenuti budućim izazovima skloni su kraj demokracije prepoznati u trenutku kad je Twitter trajno zatvorio privatni račun aktualnog američkog predsjednika.
U svakoj od tih iskrenih ili lažnih zabrinutosti za budućnost demokracije u SAD-u postoji neko zrno kušnje.
Trumpov napad na ustavni poredak
Zbilja nismo naviknuli gledati kako prosvjednici provaljuju u američki Kongres da bi spriječili potvrdu budućeg predsjednika SAD-a. Ali demokracije uključuju različitosti i konflikte, a katkad im ni nasilje nije strano. Uostalom, dosad su u vrijeme obnašanja mandata ubijena četiri američka predsjednika, uključujući i jednog od najvećih – Abrahama Lincolna. Ali time nije ubijena ideja demokracije. Prizori divljanja prosvjednika po zgradi Kongresa ipak su ponajprije pitanje propusta u osiguranju i obavještajnom sektoru, a ne neka osobita kušnja za demokraciju.
Ozbiljniji je problem nesposobnost službujućeg predsjednika Trumpa da prepozna trenutak kad svako daljnje osporavanje izbornih rezultata postaje napad na ustavni poredak, kao i njegovo aktivno poticanje prosvjednika da spriječe Kongres u potvrdi izabranog predsjednika Bidena. Ali pokazalo se da uz postojan sustav koji poštuje svoje procedure ni to nije osobit problem. Štoviše, tu je sustav sa svojim demokratskim procedurama testirao i pokazao svoju stabilnost i (nad)moć nad pojedincem. Pa bio on i trenutačni predsjednik Amerike.
Trump je postao jedini istinski gubitnik. Svi su ostali na dobitku. Potpredsjednik Mike Pence dobio je i iskoristio priliku za političku ulogu života kakvu dobiva malokoji američki potpredsjednik, koji je zapravo 'predsjednik u pričuvi', bez osobitih ovlasti. Vrlo odlučno, suprotno zahtjevu aktualnog predsjednika i prema slovu Ustava, potvrdio je Bidenovu izbornu pobjedu. Odmah se aktivirao sustav koji će zaustaviti Trumpov utjecaj u posljednjim danima mandata i svaku njegovu primisao o utrci za sljedeći mandat. Demokrati su pokrenuli postupak opoziva uživajući u završnom obračunu, osobito njihovo lijevo krilo predvođeno Nancy Pelosi, predsjedateljicom Zastupničkog doma Kongresa.
Potpredsjednik Pence i većina republikanaca opiru se zahtjevu za opoziv ne želeći da njihov predsjednik ode na taj način, a ne žele ni stvarati jaz prema Trumpovim sljedbenicima. Izabrani se predsjednik Biden, dok ovo pišem, sve jasnije distancira od ideje opoziva. Ne samo zato što bi to zasjenilo početak njegova mandata, već i zato što ne želi ostaviti dojam da njime upravlja ultralijevi squad Demokratske stranke, koji će mu u budućemu mandatu biti veći problem od republikanaca (jer demokrati su osvojili većinu u oba doma Kongresa). Nakon razarača Trumpa na Bidenu je zadaća stabilizacije stanja u Americi, koja je zaista politički duboko podijeljena. Zadaća nije jednostavna. Ali demokracija je (i) u Americi nadživjela i veća iskušenja.
Merkel protiv Twittera
Mnogo je veće iskušenje za budućnost demokracije presedanski postupak Twittera i drugih društvenih mreža da trajno ili privremeno ugase račune, zapravo prognaju iz javnosti aktualnog američkog predsjednika. To otvara pitanje slobode govora kao temelja demokracije, ali i pitanje tko upravlja Amerikom i svijetom. I tko ima ambiciju sutra upravljati. Zato je iznimno važno što su protiv takve intervencije u slobodu govora oligarhije koja kontrolira društvene mreže, u obranu Trumpova prava, ustali (i) oni koji su s njime politički ratovali, ne samo u Americi već i u Europi. Prva je reagirala njemačka kancelarka Merkel, zatim francuski ministar gospodarstva Le Maire.
Europski povjerenik za unutarnje tržište Thierry Breton u uvodniku za Politico izrazio je zabrinutost zbog takva ponašanja platformi i upozorio na 'duboke slabosti' u načinu na koji je organiziran digitalni prostor. Presudna bitka za budućnost demokracije vodit će se u digitalnom svijetu i njegovoj regulaciji. Donald Trump u nastavku će biti promatrač. Vlastitom zaslugom.