Prioritet novog sastava Europske komisije bit će konkurentnost, ali to ne znači i odustajanje od zelene tranzicije – poručila je Liderovoj konferenciji 48 sati Judita Cuculić Župa, viša ekonomska savjetnica u Radnoj skupini za oporavak i otpornost pri Predstavništvu Europske komisije u Hrvatskoj. Kao što je poznato, Nacionalni plan za oporavak i otpornost naučena je lekcija iz krize 2009. godine, a dolaskom krize izazvane pandemijom Europska komisija u svega četiri mjeseca dogovorila je plan oporavka i otpornosti gdje je naglasak na investicijama.
No, bitno je da se time potiču i reforme što se godinama zanemarivalo u svakoj državi članici, istaknula je Cuculić Župa. Hrvatskoj je dodijeljen jedan od najvećih iznosa u odnosu na udjel u BDP-u od 10 milijardi eura, a u pet tranši povukli smo do sada 4,5 milijarde eura. Međutim, novac iz Plana za oporavak i otpornost, ali i općenito iz ostalih europskih fondova neće trajati dovijeka. – Veliki dio ekonomskog rasta u Hrvatskoj poduprt je EU fondovima, Hrvatska bi trebala smanjiti ovisnost o europskom novcu, a to može učiniti uz investicije i reforme – kaže Cuculić Župa.
Kad je riječ o zelenoj tranziciji, Cuculić Župa je naglasila kako je EK propisala da svaka država članica mora u taj segment uložiti najmanje 37 posto novca. Sve članice zadovoljile su taj minimalni cilj, a Hrvatska je do sada na 39 posto. Mjere u koje države ulažu u zelenu tranziciju su različite, a na vrhu su energetska učinkovitost i održiva mobilnost. Brojke u revidiranom hrvatskom Planu za oporavak i otpornost izgledaju ovako: pet komponenti, 236 mjera, 78 reformi uz 157 ulaganja te 439 ključnih etapa i ciljnih vrijednosti. – Bitno je da ‘dobre godine‘ ne uzmemo zdravo za gotovo, tek sad slijedi implementacija potpisanih ugovora – poručila je Cuculić Župa.
Kako zelena tranzicija izgleda iz perspektive građana i kako im se može financijski isplatiti prikazao je u svojoj prezentaciji ‘Građani kao ključ energetske neovisnosti građana‘ Zoran Kordić, predsjednik Uprave Zelene energetske zadruge (ZEZ). Prema njegovim riječima, danas nije pitanje hoće li se dogoditi prijelaz na obnovljive izvore energije. – Ključno je pitanje hoće li ta tranzicija biti pravedna i demokratična – ocijenio je Kordić. Najbolji odgovor na pitanje zašto krenuti u projekt građanske energije jest da se na taj način građani istinski postaju sukreatori energetske politike. Osim toga, na taj način mogu ostvarivati i financijski prinos.
Da stvar u tom pogledu funkcionira pokazuje i primjer prve energetske zajednice koja je osnovana u Križevcima, a Kordić je prikazao i primjer slovenske općine Hrasnik. Inače, ZEZ broji 127 članova, a kratkoročna je ideja da svi oni budu suvlasnici sunčevih elektrana i ostvaruju prinos, dok je dugoročni cilj da mogu dijeliti tu energiju. ZEZ-ov model ukrazko izgleda ovako; ZEZ ugovara zakup krova s javnom institucijom, a potom u kampanji prikuplja novac za izgradnju elektrane. Potom se s opskrbljivačem ili HROTE-om sklapa ugovor o otkupu.
Zoran Kordić je istaknuo kako je u Hrvatskoj dosta gradova aktivno u temi energetskih zajednica, a ono što mogu učiniti jest mapirati lokacije pogodne za energetske zajednice, u javnim natječajima uz ekonomske valorizirati i društvene kriterije, osigurati nepovratna sredstva te postati i član energetske zajednice.