Prvi panel 16. susreta gradonačelnika i poduzetnika bio je posvećen Zelenom klimatskom planu, odnosno održivosti kroz suradnju gradova i gospodarstva. Na panelu je govorio predsjednik Skupštine Grada Zagreba Joško Klisović koji je istaknuo da gradska vlast u Zagrebu ima viziju grad dovesti do klimatske neutralnosti, a kako bi ju materijalizirali potrebno je iskustvo, znanje, politička volja i financije.
– Ne želimo paušalno raditi kao neki drugi koji kopiraju ideje – izjavio je Klisović napominjući da Grad Zagreb kvalitetno želi provesti projekte do kraja, a bez potpore građana, dodao je, neće moći izvršiti modernizaciju grada.
Naravno, iznimno su važne financije i tu pomažu europski fondovi, no Zagreb je zbog visoke stope razvijenosti često isključen iz takvog tipa projekata pa je hrvatska metropola prepoznala razvojne banke kao odlične partnere. Europska investicijska banka recimo financira klimatske prilagođene projekte, no Zagreb surađuje i s drugim razvojnim bankama.
Klisović je podsjetio i na Centar za gospodarenje otpadom u Zagrebu, projekt kojeg je ranije ovog mjeseca najavio gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević, a koji bi trebao biti dovršen 2028. godine i koji će omogućiti konačno zatvaranje odlagališta na Jakuševcu. Klisović je dodao i da se zalaže za izgradnju energane u sklopu Centra koja će doprinijeti održivosti, a u isto vrijeme proizvoditi energiju.
– U Zagrebu smo donijeli i zelene smjernice za izgradnju zgrada ili za njihovu obnovu. Tu imate propise kako što trebate raditi. Mnogo smo elemenata uveli koji privatni sektor mora raditi. Imamo projekt ‘5 tisuća solarnih krovova‘, ali smo isto tako i mapirali krovove diljem grada. Želimo na sve gradske zgrade postaviti solarne krovove – rekao je Klisović napominjući da samo ZET troši veliku količinu energiju, a naveo je i neke od inovacija koje je gradska vlast uvela u proteklim godinama kako bi pridonijela zelenoj tranziciji.
Dotaknuo se predsjednik Skupštine i prometa naglasivši da Zagreb nikada neće biti grad bez gužvi jer se u posljednjih deset godina broj automobila povećao za sto tisuća, a ceste su ostale iste. Zato je, tvrdi, važno rasteretiti grad pa je u planu gradnja velikih garaža iako ni to neće biti dovoljno s obzirom na količinu prometa.
Na panelu je govorio i gradonačelnik Velike Gorice Krešimir Ačkar koji je istaknuo da je Velika Gorica iskoristila sredstva Europske unije i Fonda za zaštitu okoliša postavivši solarne elektrane na zgrade, energetskom obnovom zgrada, sadnjom stabala, ali i sadnjom urbanih voćnjaka.
– Jednostavna je to priča, ali zahtjevna za održavanje tako da udruge koje se bave ekologijom, dobrovoljna vatrogasna društva… svi su oni tu od pomoći i brinu se za stabla pogotovo tijekom ljetnih mjeseci – istaknuo je Ačkar.
Dotaknuo se gradonačelnik Velike Gorice i pilot projekta vezanog uz proizvodnju solarne energije koju će građani naknadno moći prodavati dalje, no kako je rekao, taj projekt još nisu definirali do kraja, ali ako bude uspješan onda bi ovaj grad mogao postati lider energetske tranzicije u Hrvatskoj.
Gradska vlast u Velikoj Gorici zamijenila je i sva rasvjetna tijela što je pridonijelo značajnoj uštedi energije, a rade i u segmentu javnog prijevoza kako bi smanjili gužve, ali i utjecali na smanjenje štetnih emisija.
Zamjenik direktora agencije Regea Velimir Šegon napomenuo je da u Europskoj uniji postoji oko 400 europskih agencija te da one pomažu gradovima i općinama da provode energetske projekte iz područja zelene tranzicije. Regea obrazuje energetske agencije širem Europe, a uz njih u Hrvatskoj djeluje još pet agencija.
Networking im je, kaže, ključan jer dijeljenje znanja i iskustava je zapravo bogatstvo koje mogu dijeliti dalje svojim partnerima s kojima surađuju u energetskim projektima.
– Energetske agencije su tu da pomognu onim gradovima i općinama koji ne mogu sami provoditi projekte tako da bih savjetovao svima da nam se obrate jer smo im mi tu svima na raspolaganju – izjavio je Šegon koji je napomenuo da je najveći problem u ovakvim projektima privatni sektor.
Kako je naveo na panelu, građevinski sektor trenutno ne može pratiti tempo razvoja ideja i inicijativa, a na javnu nabavu javlja se vrlo mali broj tvrtki što je javnom sektoru velik izazov.
– Nema dovoljno aktera građevinskog sektora da se obnovi sve ono što se treba obnoviti u vrlo kratkom vremenu – rekao je Šegon.
Načelnica sektora za energetsku učinkovitost u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Maja Rajčić podsjetila je da Fond značajno doprinosi uspjehu projekata diljem Hrvatske.
– Sve što smo do sada radili i sve što ćemo raditi i dalje usmjereno je ka zelenoj tranziciji. Do kraja godine planiramo otvoriti jedan natječaj i to za pametna i održiva rješenja i usluge – rekla je Rajčić.
Dotaknula se i Modernizacijskog fonda putem kojeg su u suradnji s ministarstvima dodijelili nove potpore koje su se odnosile na obnovljive izvore energije, a sada će se posvetiti prikupljanju komunalnog otpada. Ovaj fond sveukupno na raspolaganju ima preko milijardu i 300 milijuna eura do 2030. godine, a upravo putem njega žele jednostavno i brzo financirati projekte jedinica lokalne i regionalne samouprave.
– Imali smo slobodu kreirati taj fond na način za kojeg smatramo da je najlakši za provedbu. Želimo da provedba bude brza pa smo smanjili administrativne procese kako bi bili dostupniji lokalnim jedinicama – izjavila je Rajčić.
Na kraju, voditeljica korporativnih poslova u Rockwoolu Adriatic Anđelka Toto Ormuž naglasila je da su zgrade iznimno važne za ispunjenje klimatskih ciljeva i podizanje kvalitete života, ali i za gospodarstvo.
– Nedavne studije su potvrdile da će energetska obnova zgrada imati ključnu ulogu u postizanju klimatskih ciljeva. Naše zgrade troše više energije nego industrija te više energije nego promet – kazala je Toto Ormuž dodajući da bi dubinska obnova zgrada mogla smanjiti potrošnju energije za čak 80 posto.
