Započela je konferencija 48 sati, godišnji susret gradonačelnika i poduzetnika kojeg Lider već 16 godina organizira u suradnji s Udrugom gradova. Ova konferencija ukazuje na potrebu aktivne uloge gradova i tijela lokalne samouprave u poticanju poduzetničke djelatnosti. Nužno je osvijestiti potrebu i mogućnost da gradovi generiraju poslovnu aktivnost koja će doprinijeti održivom razvoju.
U EU je regionalna politika jedna od najvažnijih, a i u Hrvatskoj se sve više pažnje posvećuje važnosti gradova, županija i regija. Kriza je šansa za regionalnu politiku i naglašenu ulogu gradova kao generatora poslovne aktivnosti. Upravljačke sposobnosti gradova treba unaprijediti u korist građana i poduzetnika. Stoga ovaj skup treba ukazati na razvojnu ulogu gradova, kako i koliko gradovi privlače investicije te kako unaprijediti konkurentnost gradova. Na susretu će se predstaviti dobri primjeri – gradovi u Hrvatskoj i inozemstvu koji su ugradili poduzetničku klimu u trajni održivi razvoj.
Konferenciju je pozdravnim govorom, u punoj dvorani Falkensteiner Punta Skala Resorta u okolici Zadra, otvorio Liderov glavni urednik Miodrag Šajatović koji je istaknuo da je nevjerojatno vidjeti organski rast ovog skupa iz godine u godinu te da mu je iznimno drago da sve više poduzetnika ima želju ostvariti suradnju s gradonačelnicima diljem Hrvatske.
– Posljednje godine bile su ‘debele‘ godine i za nas iz svijeta biznisa i za lokalne uprave i samouprave. Novca ima kao rijetko kada prije, no svi smo mi svjesni toga da ‘debele‘ godine ne traju dugo te je sada odgovornost na svima nama da u ovim dobrim godinama postavimo temelje za dalje – rekao je Liderov glavni urednik koji je napomenuo da se jasno vidi koliko se kvaliteta upravljanja gradova promijenila s godinama te koliko je to upravljanje drugačije u odnosu na prije.
Da se upravljanje gradovima mijenja te da su upravo oni motor razvoja država Europske unije potvrdio je gradonačelnik Zaprešića i predsjednik Udruge gradova Željko Turk koji je dodao da je sada na svima velika odgovornost.
– Velik dio europskih sredstava je pred nama, a koliko ćemo ih dobro koristiti ovisi o nama i našoj suradnji s poduzetnicima – kazao je Turk napominjući da je situacija u gradovima danas drastično drugačija u odnosu na prije osam godina te je sada na lokalnim upravama da zajedno s Vladom Republike Hrvatske te s dobrim i kvalitetnim projektima stvaraju osnove za daljnji razvoj.
Susret gradonačelnika i poduzetnika nakon dvije godine ponovno se vratio u Zadar, a kako je utvrdio gradonačelnik grada Zadra Branko Dukić, nakon ovih 48 sati sudionici konferencije vratit će se u svoje gradove u tvrtke s novim spoznajama i idejama.
– Želimo svima omogućiti sigurniji, sretniji i uspješniji život, a bez partnerstva javnog i privatnog sektora teško je donositi odluke koje će jačati zajednice – izjavio je Dukić.
Uz gradove, županije su nositelji razvoja u svom području, a upravo to se trudi biti i Zadarska županija koja se u posljednjih pet godina popela na ljestvici uspješnosti te se danas nalazi među četiri najuspješnije županije u Hrvatskoj, istaknuo je župan Božidar Longin.
– Porast gospodarskih aktivnosti leži na EU fondovima, ali naravno mi bez obzira na to svakog poduzetnika koji nam se obrati dočekamo s otvorenim vratima i pozitivnim ozračjem što je najvažnije u našem poslu – izjavio je Longin dodajući da je turizam glavna gospodarska grana na jadranskoj obali, ali Zadarska županija može se pohvaliti i s proizvodnjom, a razvija se i kao jedan prometni hub.
– Radimo na daljnjem razvoju luke Gaženica koja je najbolja kruzerska luka na svijetu, ali imamo i izvrsnu cestovnu mrežu te radimo i na razvoju zračne luke, a nadam se i razvoju željeznice – rekao je Longin napominjući da se Županija trudi dati niz mjera poduzetnicima te se nada nastavku pozitivne aktivnosti na području Zadarske županije.
– I kad presuše fondovi moramo znati što ćemo i koliko ćemo raditi – zaključio je Longin.
Sve okupljene na otvorenju konferencije 48 sati pozdravio je i ministar pravosuđa, javne uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.
– Mislim da je dugogodišnje održavanje ovakve konferencije na kojoj izmjenjujete i dobru praksu i dobre ideje i različita razmišljanja kako i na koji način pomoći i građanima i gospodarstvu zapravo na najbolji način pokazuje tu sinergiju i povezanost između javnog sektora, ali isto tako i privatnog sektora – izjavio je Habijan podsjećajući na najnovije podatke vezane uz BDP.
– Petnaesti je ovo kvartal zaredom da je BDP Republike Hrvatske rasta, 3,9 posto, a ako to usporedimo s rastom na razini Europske unije od jedan posto i eurozone od 0,9 posto onda je dovoljno reći da je naš rast zapravo najveći u Europskoj uniji – rekao je ministar.
Govorio je ministar i o rasterećenju gospodarstva napominjući tu paket parafiskalnih nameta koje je Vlada smanjila u prvom valu od 137 milijuna eura.
– Prije svega, onaj velik dio nameta koji se odnosi na vodni doprinos, ali isto tako i određene naknade koje po svojoj definiciji spadaju u parafiskalne namete, su u velikom broju smanjene ili ukinute. Također, smanjena su i određena administrativna opterećenja. Mislim da je to dobar put i najbolji pokazatelj da ova Vlada svakako misli o gospodarstvu i u konačnici i ovi današnji podaci Državnog zavoda za statistiku to i pokazuju – napomenuo je ministar Habijan.
Kada se govori o jedinicama lokalne i područne samouprave mora se dotaknuti i poreznih reformi, prije svega onog dijela koji se tiče širenja autonomije jedinica lokalne samouprave po pitanju poreza gdje su zapravo gradovi i općine dobili mogućnost da autonomno odlučuju o stopama poreza na dohodak.
– U konačnici to je nešto što je zasigurno bilo dobro za naše građane i građanke – dodao je Habijan.
Osvrnuo se ministar i na temu digitalizacije spominjući projekt uspostave centra dijeljenih usluga kao najznačajniji korak ka digitalizaciji javne uprave, no istaknuo je i jedan negativan trend – digitalni jaz kojim će se Vlada, kako tvrdi, u narednom razdoblju pozabaviti.
– Sigurno je da taj digitalni jaz na neki način dovodi i do nerazvijenosti pojedinih dijelova regije, ali isto tako i do neravnopravnih mogućnosti i to je nešto što je zadaća svih nas, prije svega mislim na resorno ministarstvo – zaključio je Habijan.
Grad Zadar ostvario je značajne rezultate od ulaganja u poduzetničku infrastrukturu posljednjih 15-ak godina. Što je učinjeno i što se još planira učiniti predstavila je Stefani Mikulec Perković, pročelnica Upravnog odbora za EU fondove u Gradu Zadru. Još 2007. pokrenuta je izgradnja prvog poduzetničkog inkubatora na 1200 četvornih metara u kojem je svoje mjesto pronašlo 28 tvrtki. Inkubator je kontinuirano radio u tom prostoru do 2015. godine kada je dodan coworking prostor. – Time se omogućilo freelancerima i IT industriji da razvijaju svoje usluge uz stručnu pomoć – pojasnila je Mikulec Perković. Coworking prostor imao je 17 jedinica, od čega 16 u otvorenom uredskom prostoru (open space).
Međunarodni predznak inkubator je dobio 2015. kada je u prekograničnoj suradnji s Bosnom i Hercegovinom te u suradnji sa Sveučilištem u Zadru opremljen coworking prostor za studente. Između 2017. i 2018. u suradnji s tvrtkom Inovativni Zadar napravljena je rekonstrukcija poduzetničkog inkubatora uz sufinanciranje europskim novcem, u sklopu čega je napravljen predinkubacijski prostor, a ugrađena je i nova informatička oprema. Za održivu komponentu obnovljenog inkubatora bila je zadužena fotonaponska elektrana na krovu zgrade, kazala je Stefani Mikulec Perković.
Veliki investicijski ciklus događa se između 2021. i 2023. godine kada je izgrađen novi inkubator financiran sredstvima iz europskog fonda Konkurentnost i kohezija. Vrijednost tog projekta iznosila je 3,2 milijuna eura, a za taj novac opremljeno je 20 poslovnih prostora na dvije tisuće četvornih metara. Ipak, strateški projekt Grada Zadra, kada je poduzetnička infrastruktura u pitanju, ipak je Gospodarska zona Crno koja se prostire na 400 hektara. Do sada je u prvoj fazi aktivirano samo prvih 25 hektara. Kako je naglasila Mikulec Perković, sve što Grad uprihodi od aktivacije u prvoj fazi uložit će se u drugu fazu.
Kad se sve zbroji, Zadar je u 10 godina uložio 8,7 milijuna eura u poduzetničku infrastrukturu, od čega je više od šest milijuna eura došlo iz europskih fondova. Uloženi novac rezultirao je time da coworking prostor prati korisnike kroz cijeli period njihova razvoja. Mikulec Perković prikazala je podatke prema kojem je vrhunac broja korisnika zabilježen 2021. godine, a tada je došlo i do velikog povećanja broja inozemnih korisnika. Radi se naime, o digitalnim nomadima s obzirom da je te godine Hrvatska bila pri vrhu globalne ljestvice najpopularnijih destinacija za digitalne nomade.
Prošle i ove godine došlo je do pada broja inozemnih korisnika, ali je zato zabilježeno povećanje broja domaćih korisnika. Posebno je primjetan rast stalnih korisnika koji svakodnevno koriste coworking prostor, a njih je ukupno dvadeset. O uspješnosti zadarskog poduzetničkog inkubatora svjedoči i podatak da od 2016. kroz njega prošlo 60 startupa, a njih 91 posto i dalje je aktivno.
– Novi inkubator ima stopostotnu popunjenost, s 20 novih tvrtki – istaknula je u prezentaciji Stefani Mikulec Perković.
U bliskoj budućnosti Grad Zadar ima nekoliko ciljeva u daljnjem razvoju poduzetničke infrastrukture. – To je daljnja aktivacija Gospodarske zone Crno, zatim uspostava otočnog coworking prostora te coworking u sklopu Centra za mlade – poručila je na kraju Mikulec Perković.