S poreznim rasterećenjem rada treba nastaviti, no povećanje konkurentnosti gospodarstva ne može ovisiti samo o niskim porezima. Glavna je to poruka s panela ‘Novi paketi poreznih reformi‘ održanog na Liderovoj konferenciji 48 sati. Rasprava je započeta pitanjem moderatorice Gordane Gelenčer glavnom ekonomistu Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Hrvoju Stojiću kako komentira otpore u javnosti u vezi najavljenog poreza na nekretnine, on je kazao kako to nije prvi put da se javlja otpor u vezi nekog poteza Vlade, što pokazuje da ga treba bolje objasniti.
No, Stojić je istaknuo neke brojke koje pokazuju koliki je negativni utjecaj rentijerske ekonomije. – Naša stopa nezaposlenosti za deset je postotnih bodova niža nego u Mađarskoj. Stopa zaposlenosti mladih je 15 postotnih bodova ispod prosjeka Europske unije. Trebamo se upitati zašto se mladi sporo uključuju na tržište rada. Jedan od razloga leži u rentijerstvu. Istraživanja pokazuju kako u takvim zemljama pada sklonost obrazovanju, a time se smanjuju i šanse na tržištu rada – istaknuo je Stojić.
Niz alata
Ekonomist HUP-a osvrnuo se i na tvrdnje kako Hrvatska ima implicitnu stopu oporezivanja među najnižima u Europskoj uniji. Prema Stojićevom mišljenju, implicitna stopa jest među najnižima, ali koliki je porezni klin. – U Hrvatskoj i umirovljenici plaćaju porez. Ako usporedimo porezni klin na bruto plaću od 2500 eura, 12 članica Europske unije ima niži klin, mahom s istoka Europe s kojima se i natječemo za investicije. Imamo prostora za smanjenje za 10 postotnih bodova – istaknuo je Stojić.
Ipak, porezna politika nije jedini alat za podizanje konkurentnosti. – Bitna je produktivnost, a na njezino povećanje djeluje splet mjera. Trebamo favorizirati gospodarske grane koje stvaraju višu dodanu vrijednost, a to možemo postići boljom alokacijom investicija. To traži prijateljskije investicijsko okruženje, a treba i obrazovanija radna snaga. Samo 27 posto domaće radne snage se kontinuirano educira, a porezna politika može biti dodatni alat kako bolje platiti ljude koji se educiraju – izjavio je Stojić.
Ravnatelj Porezne uprave Božidar Kutleša na to je odgovorio kako postoji dojam da se porezima može urediti sve. – Iznos poreza na nekretnine od 0,6 do osam eura po četvornom metru uz činjenicu da će isključivo biti prihod lokalne samouprave pokazuje kako cilj nije punjenje državnog proračuna. To je porez potreban za rješavanje širih društvenih problema, poput demografije i priuštivosti stanova – kazao je Kutleša. Dodao je i kako se ovim porezom šalje poruka da Hrvatska prestaje biti porezna oaza za strance kad je riječ o kupovini nekretnina.
Upitan koliko bi se stanova moglo naći na tržištu zahvaljujući tom porezu, Kutleša je kazao kako je 600 tisuća stanova prazno, uz 240 tisuća stanova koji se koriste za kratkoročni najam. – Da se samo jedan posto tih stanova nađe na tržištu, već smo puno učinili – smatra ravnatelj Porezne uprave. Što se tiče njegovih očekivanja o provedbi novih poreznih izmjena, Kutleša je kazao kako porez na nekretnine neće povećati cijene dugoročnog najma jer stanovi u kojima se stanuje duže od deset mjeseci neće biti oporezivani. – Iduće godine su lokalni izbori, jedinice lokalne samouprave koje su do sada imale porez na kuće na odmor vjerojatno će zadržati postojeću stopu, a oni koji nisu imali taj porez vjerojatno će uvesti minimalni iznos od 0,6 eura po kvadratu. Kod poreza na dohodak očekujem da će stope biti i dodatno snižene zbog konkurencije među gradovima i općinama – očekuje Kutleša.
Složena tema
Gradonačelnik Zaprešića Željko Turk, ujedno i predsjednik Udruge gradova, u vezi izmjena poreza na dohodak kojim se dodatno snižavaju stope oporezivanja istaknuo je kako najizdašniji izvor prihoda lokalnoj samoupravi dolazio upravo iz tog poreza. – Pitanje punjenja proračuna jedinica lokalne samouprave je složena tema. Najviše su prijašnjim izmjenama profitirale županije. Zaprešiću su se povećali prihodi za 24 posto, a između sedam i deset posto tijekom ove godine – kazao je Turk. Što se tiče investicija, Turk je dodao kako je Zaprešić dobio zemljište na koju želi smjestiti proizvodnju više dodane vrijednosti. Kina nas je naučila da je gotovo s trgovinom, treba ulagati u proizvodnju – naglasio je Turk.
Prije panela, u uvodnoj prezentaciji o aktualnim poreznim izmjenama Božidar Kutleša je podsjetio da je od 2016. do 2021. provedeno pet krugova poreznog opterećenja s ukupnim fiskalnim učinkom od oko 1,33 milijardi eura. Ako se pribroji i porezno rasterećenje provedeno zaključno s 2023. godinom, s primjenom u najvećoj mjeri od početka ove godine, ukupan fiskalni učinak dosegnuo je dvije milijarde eura.
Gledano po pojedinim poreznim stavkama, poreznim rasterećenjem od 2017. do 2024. godine država je uprihodila 777,3 milijuna eura manje na ime poreza na dodanu vrijednost, 92,2 milijuna eura manje od poreza na dobit te 790,2 milijuna eura manje od poreza na dohodak. Što se tiče potonje stavke, Kutleša je kazao kako se često u javnosti čuje kako porezno rasterećenje učinjeno na teret gradova i općina, a ovaj podatak govori da to nije tako. Porez na nekretnine se utvrđuje prema stanju na dan 31. ožujka.
U slučaju kupoprodaje nekretnine odnosno promjena vlasništva u tijeku kalendarske godine obveznici koji nakon 31. ožujka tekuće godine prodaju nekretninu koja je bila predmetom oporezivanja nemaju pravo na povrat dijela poreza, dok će novom vlasniku biti utvrđena obveza poreza 31. ožujka iduće godine, osim ako nekretnina služi stalnom stanovanju. Propisane su novčane kazne za nedostavljanje podataka u iznosu od 1000 do 6630 eura. Sukladno odluci općine ili grada, raspon poreza na nekretnine iznosit će između 0,6 do osam eura po četvornom metru. Ako općina ili grad ne donese odluku o visini poreza na nekretnine, primijenit će se visina poreza na kuće za odmor za 2024. godinu, kazao je Kutleša.
Porez ide samo lokalcima
Porez na kuće za odmor prihod je isključivo općina i gradova na čijem se području nekretnina nalazi. - Od 1. siječnja 2025. porez na nekretnine ostaje prihod općine odnosno grada na način da 80 posto pripada općini ili gradu prema mjestu nekretnine gdje se nalazi, a 20 posto raspoređuje se lokalnim proračunima radi ispravljanja fiskalne nejednakosti među općinama i gradovima - kazao je ravnatelj Porezne uprave.
Izmjene i dopune Poreza na dohodak donijet će povećanje neoporezivog iznosa plaće, povećanje broja poreznih obveznika obuhvaćenih samo nižom stopom poreza na dohodak, smanjenje gornje granice za utvrđivanje stopa poreza na dohodak te povećanje iznosa pojedinih neoporezivih primitaka. Tako se povećava se osnovni osobni odbitak sa 560 na 600 eura, povećava se osobni odbitak za uzdržavane članove i invalidnost. Podiže se i prag za primjenu više stope poreza na dohodak s 50.400 na 60.000 eura, a povećava se iznos određenih neoporezivih primitaka koji se izračunavaju pomoću koeficijenta osnovnog osobnog odbitka (otpremnine, naknada za odvojeni život, nagrada za radne rezultate i sl.).
Što se tiče stopa poreza na dohodak, općine će od 1. siječnja iduće godine imati raspon između 15 i 20 posto za nižu stopu te 25 do 30 posto za višu stopu. Gradovi će imati nižu stopu između 15 i 21 posto, a višu od 25 do 31 posto. Veliki gradovi (iznad 30 tisuća stanovnika) i sjedišta županija imat će nižu stopu od 15 do 22 posto, a višu između 25 i 32 posto. U Gradu Zagrebu niža stopa iznosit će između 15 i 23 posto, a viša od 25 i 33 posto.
Reformski paket
Da Hrvatska dobiva jedan od najambicioznijih reformskih paketa koji ispunjava ključne ciljeve na razini države smatra ministar turizma i sporta Tonči Glavina jer ako se hrvatski turizam nastavi razvijati na isti način kao do sada nije pitanje kako ćemo pasti u konkurentnosti u turizmu nego kada. Zakon o turizmu stupio je na snagu prošle godine, a prije dva mjeseca još dodatni pravilnici i oni, prema ministru, rješavaju brojne izazove domaćeg turizma, no s poreznom reformom rješava se sada problem smještaja u turizmu.
- Trenutno imamo oko 125 tisuća objekata od čega je 60 posto svih kreveta u obiteljskom smještaju – izjavio je Glavina dodajući da je 96,5 posto svih kreveta u obiteljskom smještaju registrirano na području Jadrana. - Od 2016. godine do danas na tržište smo stavili oko 175 tisuća kreveta, a od 2023. do 2024. godine smo stavili preko 46 tisuća novih kreveta – rekao je Glavina ističući da je s gradnjom novih smještajnih objekata iz godine u godinu strahovito naprežemo infrastrukturu te gubimo prostor i ono što nas čini prepoznatljivim na tržištu, a to su prirodne ljepote.
- Nekontroliranom gradnjom ugrožavamo kvalitetu života što je u europskim gradovima rezultiralo prosvjedima domaćeg stanovništva – izjavio je Glavina dodajući da bi se isto moglo dogoditi u Hrvatskoj. - S novom poreznom reformom štitimo kategoriju domaćina, stavljamo ga u poreznom smislu u povlašteni položaj, a sve ono što je poduzetništvo, a skriva se u obiteljskom turizmu moramo gurnuti na tržište koje će samo sebe regulirati – kaže Glavina.
