Pišu: Anamarija Mujanović i Marija Crnjak
Kako unaprijediti javne usluge u lokalnim zajednicama? Pitanje je to koje muči brojne čelnike jedinica lokalne i regionalne samouprave, a upravo odgovore na ovakva pitanja daju Mastercard i Algebra, organizatori Uplift akademije+. Riječ je o edukaciji primarno usmjerenoj na područja digitalne transformacije i pismenosti, zelene tranzicije i upravljanja podacima koja mogu unaprijediti javne usluge u lokalnim zajednicama.
Gea Kariž, direktorica Mastercarda za Hrvatsku i Leo Mršić, prodekan za znanost i istraživanje na Algebri na 15. su susretu gradonačelnika i poduzetnika u Poreču predstavili ovaj edukacijski program.
– Uplift akademiju je u protekle tri godine prošlo već 100 korisnika pa smo ju odlučili nadograditi i osmisliti novu platformu namijenjenu javnim dužnosnicima – rekla je Kariž na Liderovoj konferenciji.
– Naša ideja nije bila da učimo kako posluju jedinice lokalne samouprave nego je ideja da dopustimo ljudima da se poigraju s tehnologijom i nauče niz rješenja koja mogu koristiti u svom poslu – dodao je Mršić.
Neke su pak jedinice već usvojile određene nove tehnologije u svom poslovanju, a ono što danas itekako pomaže građanima u svakodnevici je KEKS Pay. Aplikaciju Erste banke koristi već 400 tisuća korisnika, a dnevno preko nje prođe oko milijun do milijun i pol transakcija.
Voditelj proizvoda KEKS Pay u Erste banci Boris Blažević u Poreču je na konferenciji prikazao kako izgleda plaćanje u aplikaciji čiji je cilj, tvrdi, da korisnik sve svoje račune plati jednim potezom prsta bez naknada. Danas ovu aplikaciju koristi 50 izdavatelja računa, a uistinu je riječ o brzom i fleksibilnom sustavu namijenjenom svim građanima.
Regulatorne promjene bile su okidač za digitalnu transformaciju javne uprave koja je za početak trebala svu komunikaciju prebaciti na digitalne kanale. To je bio proces koji je najprije trebao zamijeniti mentalitet žutih košuljica, podsjetio je Hrvoje Sagrak iz tvrtke InfoDom, koja je vodeći ponuđač fleksibilnih digitalnih platformi za javni i privatni sektor već više od dva desetljeća.
– Digitalna transformacija povećava efikasnost i transparentnost svih onih koji sudjeluju u procesu javne uprave. Tehnološki izazovi još postoje, primjerice tu su ograničenja elektroničkog potpisa, koji ne omogućuje brzo potpisivanje veće količine akata, što se nadamo da će država što prije unaprijediti. U InfoDomu zagovaramo holistički pristup kojim ćemo inkorporirati cjelovitu digitalnu platformu – kazao je Sagrak. Naveo je primjere njihovih usluga, kao što su e-podnesak, sredstvo za komunikaciju s građanima, potom SPIN, usluga digitalizacije postupaka nabave koja će posebno do izražaja doći sljedeće godine s digitalizacijom Elekroničkog sustava javne nabave, te Performa 365, platforma za trening i edukaciju zaposlenika.
A kako suradnja između poduzetnika i gradova teče u praksi ispričali su na panelu pod nazivom ‘Digitalni servisi pametnih gradova‘ gradonačelnica Novske Marija Kušmiš, vlasnik i direktor Prehnita Vlatko Roland te direktor Pro Alarma Robert Pažitka.
Da videonadzor Hrvatsku čini čišćom potvrdio je Pažitka rekavši da uz pomoć njihovog sustava danas samo jednim klikom možete vidjeti tko baca smeća na kriva mjesta, ali i tko radi prekršaje na javnim mjestima. Također se pohvalio projektima na Velebitu i Biokovu gdje bilježe signale kada ljudi prolaze pa je sada lakše kontrolirati tko se kreće po nesigurnim stazama.
O digitalnoj transformaciji u prostornom uređenju, ali i upravljanju imovine, je govorio Roland koji tvrdi da ne proces digitalne transformacije neminovan.
– Ideja je procesa digitalne transformacije da podaci budu ‘single point of truth‘ da imate relevantne podatke i točne baze. Mi popravljamo te podatke i gledamo kakvo je stvarno stanje u prostoru. Drugim riječima, uvodimo red u prostor – objasnio je Roland dodajući da Prehnit ima znanje, softver i opremu koje jedinicama lokalne i regionalne samouprave pomažu da upotpune svoje baze podataka i da imaju kvalitetan sustav za upravljanje gradom.
A kada se govori o digitalnoj tranziciji grada ne može se ne govoriti o Novskoj koja je dugi niz godina bila poznata po drvnoj i metalurškoj industriji te poljoprivredi, a sada je središte hrvatske industrije videoigara.
Kada je 2016. godine Ministarstvo gospodarstva raspisalo natječaj za gradnju poduzetničkih inkubatora Novska je, prema riječima gradonačelnice, u komunikaciji s Klasterom proizvođača videoigara zaključila da gaming tvrtkama godišnje nedostaje 300 ljudi koji će realizirati njihove ideje.
– Dobili smo sredstva kroz Europske fondove za obnovu zgrada u središtu grada i ondje smo otvorili svoj inkubator. Težili smo stvaranju radne snage za gaming sektor, a pripremili smo i prekvalifikacije i edukacije koje je prošlo 260 ljudi. Danas imamo 80 startupova – rekla je Kušmiš koja je dobila gromoglasan pljesak iznijevši podatak da je jedan njihov startup od jednog zaposlenog danas došao do čak 10 djelatnika što ju iznimno veseli.
Projekti Okitoki i Kokolingo primjeri su pametnih rješenja koje koriste sami građani putem gradova i jedinica lokalne uprave, a ne samo da potiču razvoj društva, već i pružaju priliku za razvoj poduzetništva.
Tatjana Novak pokrenula je Okitoki, aplikaciju koja ima dva seta funkcionalnosti, prva je komunikacija između roditelja i dječjih vrtića, a drugo je digitalizacija poslovanja u ustanovama predškolskog odgoja.
– Radi se o segmentu usluga koji je na jako niskoj razini digitalizacije, zbog čega ulažemo i u zaposlenike i njihova znanja o tehnologijama. Zato je i bilo otpora među korisnicima, no oni ubrzo shvate da im ova rješenja koriste. Našu aplikaciju sad koristi oko 10 tisuća pojedinačnih korisnika u različitim gradovima, od Valpova, Samobora, Svete Nedelje, do Makarske, Dubrovnika, Splita, kaže Novak, te dodaje da su već krenuli s izvozom rješenja u Srbiju, pregovara se sa Slovenijom.
Matko Šutalo, gradonačelnik Valpova otkrio je da su ovom aplikacijom zadovoljni i roditelji, a pomalo i odgajatelji nakon prvih otpora novostima.
Miroslav Vrankić, osnivač tvrtke E-glas, pojasnio je kako funkcionira Kokolingo, prva digitalna logopedska vježbenica koja je pokrenuta u vrijeme covida. Uslugu mogu koristiti roditelji pojedinačno, ali i u suradnji s gradovima i jedinicama lokalne uprave koji na taj način podižu razinu kvalitete usluge logopeda.
