Pišu: Tomislav Pili i Anamarija Mujanović
Europski fondovi koji su na raspolaganju Hrvatskoj uskoro će se istopiti, a budućnost pripada financijskim instrumentima koji zahtijevaju održivost projekta koji pokreću jedinice lokalne samouprave. Upravo je jedan takav instrument pod nazivom ‘Urbani razvojni fond‘ na Liderovoj konferenciji 48 sati predstavila Suzana Laušin, direktorica sektora kreditiranja u Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak (HBOR). Prema njezinim riječima, ovaj instrument može zamijeniti europske grantove, a predstavlja zaokret u razmišljanju jer se temelji na financijskim održivim projektima koji će sami vraćati uloženo.
– Tu se radi o investicijama koje kombiniraju javnu i poslovnu infrastrukturu – pojasnila je Laušin. Osim što moraju biti financijski održivi, ti projekti sadržavaju i komponentu energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. Neki od konkretnih primjera su kupnja kioska koji se mogu postaviti na javnu površinu i potom iznajmljivati, zatim sportski objekti, pa javne garaže na koje se mogu postaviti fotonaponski paneli za sunčevu elektranu, ili tržnice s prostorima za iznajmljivanje. – Ključ je da dio koji se iznajmljuje mora osigurati povrat kredita – naglasila je Suzana Laušin.
Vrijednost instrumenta ‘Urbani razvojni fond‘ iznosi 172 milijuna eura, od čega polovica dolazi iz europskog fonda za regionalni razvoj, a drugu polovicu plasira HBOR. Na dio kredita koji dolazi iz EU fonda kamatna stopa iznosi nula posto, dok je HBOR-ova kamatna stopa 3,1 posto fiksno. Iznos odobrenog kredita kreće se od 100 tisuća do 10 milijuna eura. Ono po čemu je ‘Urbani razvojni fond‘ izuzetno zanimljiv jest što postoji mogućnost kapitalnog rabata, odnosno otpisa do polovice glavnice kredita.
Da bi ostvarili pravo na kapitalni rabat, JLS-ovi moraju zadovoljiti određene uvjete koji se boduju. Tako se boduje ulaganje u zelene površine namijenjene javnom korištenju, zatim izgradnja novih i rekonstrukcija postojećih zgrada koje štede energiju te ulaganje u obnovljive izvore energije. Dodatne bodove može se dobiti na estetici arhitektonskog rješenja te na uključivosti, naglasila je Suzana Laušin.
Digitalizacija procesa u javnoj upravi sve je intenzivnija, a jedno takvo rješenje ePotpore predstavio je Filip Tončić, direktor izvršnog centra za javne financije u tvrtki Infodom. Radi se platformi koja omogućuje gradskoj upravi da jednostavno upravlja cijelim procesom dodjele potpora, pojasnio je Tončić.
– Smisao je u integraciji svih sustava kako bi se omogućilo da se jednostavno ‘plovi‘ cijelim procesom – kazao je predstavnik Infodoma. Naime, platforma omogućuje povezanost, sigurnost i kontrolu procesa dodjele potpora. Uz online raspisivanje natječaja za potpore, ePotpore omogućuju i automatsku valuciju, čime se smanjuje administracija. Na taj način omogućuje se povjerenje među dionicima, naglasio je Tončić.
O digitalizaciji je bilo riječi i na drugom panelu konferencije 48 sati pod nazivom ‘Otvoreni digitalni gradovi‘.
Gradonačelnik Jastrebarskog Zvonimir Novosel istaknuo je da digitalizacija i razvoj infrastrukture idu ‘ruku pod ruku‘ te je digitalizacija iznimno zanimljiva tema jer je pričati o njoj jednako kao pričati o televizoru u boji.
– Naš je grad, siguran sam, pionir digitalnih i smart rješenja, za to smo dobivali nagrade prije deset i više godina – izjavio je Novosel napominjući da im je digitalizacija donijela sustave koje danas koriste i bez kojih ne mogu zamisliti svoju svakodnevicu.
Ipak, jedan od ključnih izazova digitalizacije je, prema Novoselu, motivirati građane da koriste nove sustave.
– Možete imati sve, ali ako nemate one koji to koriste onda je to beskorisno. Digitalizacija je dugotrajan proces, mi teško navikavamo ljude na novu tehnologiju, dugo smo pozivali ljude da koriste nove usluge, ali vidimo da broj korisnika raste iako sam očekivao da će to ići lakše i brže – naveo je Novosel.
Predsjednik Uprave Infodoma Hrvoje Sagrak napomenuo je da je danas sve ubrzano pa prilikom uvođenja digitalizacije u pojedine jedinice lokalne samouprave treba biti konkretan u pružanju konkretnih rješenja.
– Moramo u partnerstvu s drugim tvrtkama ponuditi kompletno digitalno rješenje koje daje pozitivno korisničko iskustvo – dodao je Sagrak
Dugi niz godina u digitalizaciji sudjeluju Odašiljači i veze, a predsjednik Uprave ove kompanije Mate Botica tijekom panela govorio je o najvećem projektu kojeg trenutno provode, a to je izgradnja nacionalne optičke infrastrukture, koji će omogućiti sveobuhvatni razvoj i razbiti jaz između urbanih i ruralnih prostora. Rok za završetak projekta je, kaže Botica, treći kvartal 2029. godine.
– Jedinice lokalne i regionalne samouprave moraju sudjelovati u stvaranju preduvjeta i ovaj projekt je projekt države i tu je radi građana, radi poboljšanja uvjeta digitalizacije – izjavio je Botica dodajući da je suradnja s državom, lokalnom i regionalnom samoupravom za kompanije koje rade na digitalizaciji nužnost.
Na kraju, direktor Fortis Labora Juraj Čošić istaknuo je da im je uvijek fokus sagledati konkretnu situaciju i ponuditi prilagođene digitalne usuge.
– Mi smo manja firma, agilniji smo i možemo brže reagirati na nekakve zahtjeve države koja propisuje pravila ili jedinice lokalne samouprave koja treba rješenje konkretnog problema – izjavio je Čošić dodajući da je svjestan činjenice i realnosti da u mnogim jedinicama lokalne i regionalne samouprave nisu prisutni kao kompanija, ali je dodao da će ‘biti boljih rješenja, zastupljenijih rješenja i da će svi korisnici biti zadovoljniji‘.
