– Čini mi se da se da se od cijelog ESG-a nekako najmanje priča o ovom ‘G-u‘, ali treba imati na umu da se bez upravljanja ne mogu ostvariti ciljevi. Jer ako uprave i nadzorni odbori tvrtki to neće prihvatiti kao nešto važno – nećemo imati ništa – kazao je Berislav Horvat, predjednik Hrvatske revizorske komore, na početku svog izlaganja na Liderovoj konferenciji ‘ESG - Održiva budućnost‘.
Horvat je istaknuo da iako se sada najviše priča da nije sve u profitu, već se najviše spominju ljudi i zajednica, profit je i dalje u fokusu. No, na drugačiji način. Naime, navodi da ako kompanije žele dugoročno rasti i biti profitabilne – onda trebaju sve ovo primijeniti.
– Sve ove regulacije nas zapravo tjeraju da moramo razmišljati dugoročno. A u toj cijeloj priči je korporativno upravljanje jako bitno. Ne samo iz perspektive toga što radi nadzorni odbor i uprava, već je cijela priča oko korporativnog upravljanja bitna kako bismo mogli postići ciljeve – dodao je Horvat.
A što je ovdje posebno važno? Horvat naglašava da je iznimno važno da je nadzorni odbor neke kompanije neovisan i da neovisno procjenjuje, da članovi nemaju neki osobni interes te da ozbiljno shvaćaju svoj posao. Dodao je i da je, prema podacima, kod nas je otprilike 40 posto članova nadzornih odbora neovisno. S druge strane, otvorio je i pitanje kakva uloga revizora u cijeloj priči.
Horvat je u tom smislu naglasio da je njihova uloga, među ostalim, i educirati i savjetovati kompanije oko izvještavanja. Kompanije zapravo trebaju nekoga, izvana, tko će im potvrditi koliko je istinito i dobro to što je u njihovim izvještajima.
Primjeri iz prakse
Odmah potom je uslijedila panel rasprava na kojoj su se Horvatu pridružili Nataša Mikuš Žigman, iz Podravke, Viktor Pavlinić, iz HROK-a, te Siniša Petrović, s Pravnog fakulteta Zagreb.
Na samom početku panela Mikuš Žigman je objasnila što stoji iza Strategije o održivom poslovanju koju je Podravka nedavno predstavila i zašto su se uopće odlučili ići na tu strategiju?
– Nije to samo zato što postaji ‘neka‘ regulativa, nego zato što zaista vjerujemo da na tome treba raditi i to zbog više razloga. Prije svega tu su rizici kojima smo danas izloženi koji uvijek u nekoj mjeri utječu na naše poslovanje. Imamo dio koji se bavi poljoprivredom i vidimo kako sve što nas okružuje i što se događa na nas utječe. S druge strane sve više mladih potrošača gledaju kakve proizvode kupuju i koliko oni utječu na okoliš. Ciljevi su i zaposlenici koji često pri odlučivanju hoće li ostati u tvrtki gledaju na to. Mi smo tako strategijom odgovorili na sva ova pitanja – objasnila je Mikuš Žigman.
A kako uopće izgleda donošenje odluka? Makuš Žigman je u tom smislu naglasila da sama održivost u Podravci nije novost, no da je važno da je Uprava prihvatila strategiju i da moni imaju podršku u provođenju strategije.
Da bi neka kompanija mogla napraviti transformaciju, potrebni su i podaci. Iako HROK znamo kao servisno tehnički centar, naviše po pitanju kredita, otvara se pitanje od kuda oni u ‘cijeloj‘ ovoj priči?
– Iako smo do sada primarno bili okrenuti financijskom krugu djelatnosti, s novostvorenom strategijom ideja je da se transformiramo iz tehnički servisnog dijela u moderniju verziju data companyja – odnosno da se bavimo prikupljanjem podataka za širi sklop podataka i za širi korisnički portfelj - kazao je Pavlinić.
Također, dodao je da će HROK u tom smislu oformiti platformu za ESG izvještavanja za svrhu izvještaja koji bankarski sektor.
–Trenutno smo fokusirani na implementaciju samog upitnika i cilj nam je do sredine ove godine imamo upitnik koji će poduzeća moći popuniti kroz jedinstvenu platformu, a banke će taj jedinstveni izvještaj moći povući za potrebu koje ima – objasnio je Pavlinić.
Uprava vs. nadzorni odbor
Na pitanje koliko menadžment ozbiljno shvaća ulogu nadzornog odbora te koliko sam odbor ozbiljno shvaća sam svoju ulogu Petrović je istaknuo da nema jednoznačan odgovor.
– To ovisi o tome o kojem je društvu riječ, tko su vlasnici, kako dioničari utječu na to, kakav je sastav uprave, tko sjedi u nadzornom odboru, kakva su osobna svojstva tih ljudi, shvaćaju li oni to da moraju biti odgovorni… U tom smisli funkcija nadzornog odbora je da se proaktivno djeluje i da se sudjeluje u donošenju strategija i inicira – objasnio je Petrović.
Kada je pitanje odnosa uprave, NO-a i revizora (vanjskih i unutarnjih) u korporativnom upravljanju, Horvat je naglasio da je važno imati povjerenje i da je suradnja jedini put. Pri tome i svatko zna što je čija odgovornost – uprava je tu da pripremi, nadzorni odbor je d nadzire, a revizori da neovisno provjere i izvijeste. Horvat i Makuš Žigman složili su se da je problem što standardi za reviziju još nisu do kraja definirani jer kako bi se moglo kvalitetno izvještavati, slažu se, mora se znati o čemu i kako će se izvještavati.
Također, Petrović je istaknuo da je za nešto što je novo, svaka uprava je spremna onoliko koliko gleda dugoročno. No, općenito smatram da upravo tvrtki moraju gledati održivo i to ne samo u okoliša i društva, nego iz upravljačke perspektive.
– Nije pitanje koliko je netko spreman, već kompanije jednostavno to moraju biti. Također, naglašavam da ovo ‘je i nije ništa novo‘. Ja to smatram da je i inače cjelokupna poanta društva – oduvijek je uloga uprava bila gledati dobrobit društva, a društva da ostane ukupno održivo – kazao je Petrović.
– Održivost nije ništa novo – to je ono kako su svi oni koji su dugo godina uspješni već vodili svoje kompanije. No, ova regulativa nas samo tjera da izvijestimo o tome i da, neke koji nisu razmišljali o tome, malo potaknu na razmišljanje. Generalno, ključna poruka je da trebamo više surađivati – zaključio je Horvat.
U sklopu konferencije, jučer je na Lucija Ana Tomić održala i radionicu naziva ‘Uloga compliancea u ESG-u. Smatra kako će Complince postati najvažniji segment u praženju pravila vezanih uz ESG. Tomić je na praktičnim primjerima objasnila kako bi tvrtke trebale doći na pravi put po ovom pitanju.