Tijekom današnje dodjele nagrada Hrvoje Mateljić za najbolje poslovne novinare, koja se održala u Hrvatskom novinarskom domu, zamjenik glavnog urednika Lidera Vanja Figenwald iznio je rezultate istraživanja među poslovnim novinarima o tome kakva je bila poslovna 2023., prva godina uvođenja eura te kako je euro utjecao na inflaciju. Preko 80 posto ispitanih poslovnih novinara smatra da je godina bila bolja od očekivanja, njih 40 posto mišljenja je da su najveću ulogu u inflaciji imale marže trgovaca, a otprilike isti toliki postotak misli da je tomu doprinio prelazak na euro. Na tu je temu Figenwald održao i jedan–na–jedan razgovor s Lidijom Brković, glavnom ravnateljicom Državnog zavoda za statistiku, koja je objasnila da uvođenje eura nije imalo velik utjecaj na stopu inflacije.
– Stručnjaci iz Eurostata zajedno sa stručnjacima DZS–a napravili su analizu utjecaja eura na stopu inflacije. Analizu su radili na temelju harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena. Zaključak je bio da je utjecaj eura na inflaciju vidljiv jedino u siječnju te da bi inflacija u Hrvatskoj, da nije bilo uvođenja eura, bila niža između 0,04 i 0,18 postotnih bodova – izjavila je Brković, ističući da je istu analizu Eurostat radio i s drugim državama kada su ulazile u eurozonu.
– Prema analizama izvještaja u drugim državama, primjerice, na Malti, Cipru i u Slovačkoj, ta je procjena išla na 0,3 postotnih bodova. U tom smo slučaju bolji, utjecaj je kod nas bio manji – dodala je Brković uz napomenu da je bilo vrlo teško procijeniti utjecaj uvođenja eura s obzirom na istovremeno vrlo visoku stopu inflacije.
Marže trgovaca svega 2-3 posto
O toj se temi raspravljalo i tijekom okruglog stola na kojemu su sudjelovali Sandra Švaljek, zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke, Josip Funda, glavni ekonomist Svjetske banke u Hrvatskoj, Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca, te Martin Evačić, direktor NTL–a i predsjednik HUP Udruge trgovine.
Funda i Švaljek su se složili da je učinak uvođenja eura u inflaciji bio relativno mali.
– Uvođenje eura imalo je jednokratne efekte na inflaciju u siječnju. Veliki rast inflacije gotovo je u potpunosti uzrokovan drugim faktorima. Većina ljudi bi sigurno povezala porast cijena s eurom, ali znamo da su i druge europske zemlje imale veliku inflaciju a nisu uvodile euro – rekla je Švaljek, dodajući da je euro donio efekt usporedivosti cijena o kojemu se manje priča, a koji je čak doveo do smanjenja nekih cijena.
– Mnoge cijene koje se odnose na međunarodno razmijenjena dobra, osobito one koje prodaju veliki trgovački lanci, snizile su se jer su trgovački lanci ocijenili da je bolje cijenu sniziti na razinu Slovenije i Mađarske, da ne bismo putovali van zbog nižih cijena. No to se nije dogodilo na razini usluga, te je cijene teže uspoređivati, kod usluga smo vidjeli jednokratno veći porast cijena. No radi se doista o jednokratnom učinku – istaknula je Švaljek te dodala da je uvođenje eura imalo ‘privremen‘ utjecaj na cijene nekretnina koje su u Hrvatskoj rasle više nego i u jednoj zemlji EU u zadnjih godinu dana.
Koliko su doista trgovačke marže rasle i koliko one generiraju inflaciju komentirao je Evačić.
– Godine 2020. marže su malo rasle zbog pandemije. Već 2021. godine marža je stagnirala, a 2022. blago padala zbog mjera Vlade, pri čemu su veće trgovine manje stradale od malih. Uvijek sam zapanjen kako se površno gleda marža trgovaca. Bitno je gledati neto profitnu maržu trgovaca, koja je prošle godine u većini trgovačkih lanaca iznosila svega dva do tri posto – rekao je Evačić.
Te je navode potvrdio i Stojić, napomenuvši da je HUP pred ljeto predstavio analizu 90 posto hrvatskih trgovačkih lanaca koja je pokazala da marži – nije bilo.
– Trgovci se cijelo vrijeme suočavaju s rastom troškova inputa i to se reflektira na cijene na policama. Troškovi energenata važna su stavka u tim troškovima. U prvoj polovici godine cijene struje za poduzeća porasla su iznad prosjeka EU, Hrvatska je imala jedan od najvećih porasta među članicama Europske unije. Dobra je vijest da cijene prehrambenih i energetskih sirovina padaju, iako ima još dosta poteškoća i zbog klimatskih promjena, i zbog zagušenja dobavnih lanaca – rekao je Stojić.
Inflacija će i dalje biti ‘tema‘
Prema očekivanjima trgovačkih lanaca u EU, cijene bi se trebale smanjiti, komentirao je Stojić, ali i dodao da inflatorne pritiske stvaraju realni rast primanja koji se u Hrvatskoj događa kontinuirano već tri godine te rast minimalne plaće značajno brže od inflacije. Evačić smatra da će cijene još neko vrijeme rasti, ali ne kao do sada. Funda je napomenuo da će i zelena tranzicija sigurno imati utjecaj na rast cijena, a s time se složila i Švaljek.
– U projekcijskom razdoblju očekujemo usporavanje inflacije. Za 2024. godinu očekivanja su otprilike 4 posto, a tek 2026. vidimo inflaciju na razini od oko 2 posto – zaključila je Švaljek.
Na pitanje novinarke Gordane Gelenčer hoće li inflacija iduće godine biti tema ili ne, sudionici panela složili su se da – hoće, unatoč smanjivanju, i to barem u prvoj polovici godine uoči izbora.