Pišu: Tomislav Pili i Donatella Pauković
Radikalna promjena hrvatske energetike prema obnovljivim izvorima energije traži i radikalna rješenja uklanjanja administrativnih barijera, a u tom kontekstu trebalo bi razmisliti i o međuresornom tijelu koje bi koordiniralo usklađenost propisa. Poruke su to sa panela Potencijali i prilike za održivi energetski sustav koji je održan u sklopu Liderove konferencije Energetska budućnost Hrvatske, a započeo je presjekom problema koji muče investitore u obnovljive izvore energije.
Marija Šćulac, direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj Hrvatske gospodarske komore (HGK) podsjetila je okupljene kako je prije godinu dana objavljen ‘Position Paper‘, a motiv za njegovu objavu bila je de facto blokada razvoja projekata u OIE.
– Nakon godinu dana izašli smo s novim Position Paperom, a poboljšanja ipak ima. U zadnjih godinu dana donijeto je 16 zakonskih i podzakonskih propisa, poput pravila za priključenje, mrežnih pravila te posebno izmjena i dopuna pravilnika o jednostavnim građevinama koji je dao vjetar u leđa sunčanim elektranama – kazala je Šćulac.
Međutim, investitori u OIE i dalje osjećaju sporost administracije, naglasila je predstavnica HGK.
– Nije prihvatljivo da zbog bolovanja jednog stručnog referenta stoji vaš projekt – naglasila je Šćulac.
Međutim, dio propisa investitori još uvijek čekaju, poput naknade za priključenje koja kasni već 616 dana – tvrdi Šćulac.
Jedan od problema jest i neusklađenost tumačenja propisa. Tako je nedavno Ministarstvo poljoprivrede tvrdilo kako se sunčane elektrane ne mogu graditi na poljoprivrednom zemljištu dok Ministarstvo graditeljstva i Ministarstvo gospodarstva u tome nisu vidjeli problem. Prema sudu Šćulac, trebalo bi stoga razmisliti o međuresornom tijelu koje bi koordiniralo usklađenost propisa, pa i lex specialisu za obnovljive izvore energije.
Administrativne probleme posebno osjećaju ulagači u geotermalne elektrane koji svoje projekte moraju razvijati sukladno dva zakona, o tržištu električne energije te o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika.
– Velika prepreka nam je što se za izdavanje energetskog odobrenja treba podnijeti ugovor o eksploataciji geotermalne vode. Već neko vrijeme predlažemo da elaborat koji sadrži ekonomsku komponentu bude dokument za izdavanje energetskog odobrenja. To bi nam uštedilo oko godinu i pol – tvrdi Drago Domitrović, direktor tvrtke Igeopen.
– Ako hoćemo radikalnu promjenu, trebamo i radikalna rješenja. Ako nam je energetika važna, postavimo se tako, zaposlimo stručne ljude na dobru plaću da rješavaju tu papirologiju – poručio je Domitrović.
Jedna od specifičnosti geotermalnih projekata jest što traže vrlo velika ulaganja, u prosjeku od sedam do osam milijuna eura. Domitrović je podsjetio kako se do prije desetak godina govorilo o mogućnosti da država ponudi investitorima policu osiguranja kojom bi im bilo vraćeno oko 80 posto ulaganja u slučaju da ispitna bušotina pokaže kako nema potencijala za proizvodnju.
U energetici je uvijek bilo složeno ulagati jer je to regulirano područje i to nije slučaj samo u Hrvatskoj, kazao je Zoran Obradović iz tvrtke wpd Adria. I on je kazao kako investitori ne znaju pravila igre zbog dugog čekanja na sve propise. No, na pitanje moderatorice Gordane Gelenčer gdje je najveći potencijal za ulaganje u OIE, njegovo je mišljenje da će investitori ulagati u ono što je isplativo, a ne isključivo jednostavno. No, i tu država ima veliku ulogu, jer svojim otkupnim cijenama i procedurama može i tržišno isplativi projekt pretvoriti u neisplativ, dodao je Obradović.
Isplativo ulaganje u budućnosti bi trebao biti vodik s obzirom da njegovu ključnu ulogu u dekarbonizaciji gospodarstva. U tom je smjeru krenula u tvrtka Indeloop, centar za istraživanje i razvoju u sklupu kompanije Dok-Ing. Indeloop je nedavno razvio projekt dobivanja vodika iz organskog otpada, a kako je naglasila predsjednica Uprave Danica Maljković, Hrvatska je jedina Europskoj uniji uz Maltu i Cipar koja još nema spalionicu otpada. Prema njezinim riječima, vodik će biti presudan u dekarbonizaciji industrije, poput proizvodnje cementa te u teškom transportu.
Na samom kraju konferencije povela se rasprava o tome kako dekarbonizaciju ubaciti u višu brzinu. Na pitanje Liderove novinarke Gordane Gelenčer, moderatorice rasprave, jesu li planovi o dekarbonizaciji do 2030. godine doista izvedivi, Ivo Milatić, državni tajnik Ministarstva gospodarstva, odgovorio je da jesu, neovisno o stanju mreže. A dodao je i da će Ministarstvo uskoro objaviti nove natječaje za obnovljive izvore energije.
– U ovom slučaju novci su manja briga. Bitno je vrijeme, da stignemo sve te procedure napraviti do 2030. godine. Jedno je sigurno, a to je da svaki dio državnog ili javnog aparata odrađuje svoj dio posla s voljom i na vrijeme, tako bismo mnogo problema riješili i mnogo toga bi išlo naprijed – dodao je Milatić.
U udjelu obnovljivih izvora energije Hrvatska ne stoji loše, rekao je to Željko Vrban, zamjenik predsjednika Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA-e), istaknuvši da je Hrvatska deveta država u EU s 30-ak posto obnovljivaca u ukupnoj energiji, dok je europski prosjek 23 posto.
Maja Pokrovac, direktorica Udruge Obnovljivi izvori energije, sretna je što će Hrvatska napokon, nakon skoro dvije godine, dobiti jediničnu cijenu priključaka na mrežu, a to je na ljeto. Naglasila je kako je nepostojanje jedinične cijene trenutno ogroman problem.
– Ne postoji besplatan ručak, ali postoji dosta dezinformacija. Sredstva u NPOO-u sjede već godinama, rekao je to i državni tajnik, što znači da netko nije poduzeo papirologiju da se krene u izgradnju. Za infrastrukturu bilo kakve mreže trošak uvijek snosi država. U Hrvatskoj smo u paradoksalnoj situaciji da privatni sektor mora snositi taj trošak – rekla je Pokrovac.
Ivo Čović iz HGK - Udruženja obnovljivih izvora energije naglasio je da je rješenje u podizanju mrežarina.
– Pristalica sam da se s dužnom pažnjom vodi računa o HOPS-u i ODS-u, da mogu dugoročno planirati svoje aktivnosti, a ne da žive i imaju novčane probleme kao zadnjih godina, da jedva obavljaju tehničke aktivnosti. Mrežarine moraju biti temeljni izvor financiranja – naglasio je Čović.
