Volatilnost, nesigurnost, kompleksnost i dvosmislenost (engl kratica VUCA, volatility, uncertainty, complexity, and ambiguity) glavna je poruka što čeka ne samo kontrolere, nego i kompletnu poslovnu zajednicu u razdoblju pred nama, a koju je kao glavni govornik Jochen Fellhauer, voditelj Global Controlling Learning Agent Networka u najvećem europskom proizvođaču softvera, njemačkom SAP-u. VUCA je dokazala da, ma koliko imali dobre i kvalitetne planove, na ono što se trenutno događa u svijetu, od pandemije od ratova, inflacije i drugih tema koje su zastupljene svakodnevno u medijima, nemamo kristalnu kuglu i teško je donositi procjene koje se temelje na unaprijed zadanim KPI-jevima.
Možete imati dobre planove, ali protekle dvije godine su dokazale da to nije dovoljno – rekao je Fellhauer i naglasio da je upravo stoga važna agilnost, buzzword koja se jako često čuje i današnjem biznisu, a što to ustvari znači objasnio je na primjeru vlastite kompanije.
- Svaki zaposlenik naše kompanije morao je preko noći postati agent promjene, to smo ugradili u našu poslovnu misiju, pogotovo za odjel kontrolinga koji je postao pokretač te promjene. Promjene se lakše mogu detektirati i pratiti primjenom digitalnih procesa, a te procese prati tim koji o tome izvještava i voditelje i druge u kompaniji, no i tu je bilo troškova na koje se nije moglo utjecati. Pa samo uveli strojno učenje u procjenama promjena, a to nam se pokazalo itekako potrebnim kad smo izgubili tržište Rusije. Mi smo u jako kratkom roku simulirali sve što će se dogoditi i morali pronaći načine gdje ćemo sada povećati prodaju, kako bi smanjili gubitke – ispričao je Fellhauer.
A ono što je funkcioniralo za njih, razvili su i za druge industrije, specificirajući tehnologiju od industrije do industrije, klijentima su se nastojali personificirati softveri koliko je to moguće, a svaki je odjel uz tu tehnologiju mogao dobiti ovlasti za promjene u određenim procesima poput, kako je naglasio, izvršnog direktora. No, nisu svi objeručke to prihvatili, no kad su shvatili dobrobiti takve tehnologije opustili su se, rekao je Fellghauer i dodao da ta tehnologija, bez agilnosti, koju provode zaposlenici na licu mjesta ne znači ništa.
- Agilnost ne znači da trebamo svako jutro sastančiti i razgovarati o KPI-jevima, ne to znači da koristimo agilne digitalne alate koji ne samo da pomažu pratiti poslovne procese nego detektiraju promjene i predlažu prilagodbe obzirom na stanje na tržištu, tako da naši zaposlenici mogu biti koncentrirani na klijente, to je ona agilnost koja se tražila od zaposlenika koji koriste agilne digitalne procese – ispričao je Fellhauer i objasnio to primjerom. Ne čeka se, navodi, da se proizvede savršen proizvod, nego otpremamo nova rješenja, ali odmah tražimo feed back pa unaprjeđujemo verziju proizvoda i u neprestanoj smo komunikaciji s klijentom i prilagođavamo se.
Predavanje je završio porukom, da digitalizacija i vođenje financija je ono što će omogućiti da ostanete uspješni, ali ne smijete zaboraviti da agilnost počiva na ljudskim resursima. Koncentriranost na klijente je u današnjem VUCA vremenu ključna za uspjeh.
Uslijedilo je dosta stručno izlaganje Cristoph Kopp, suradnika i partnera te voditelja odjela industrije i robe široke potrošnje u Horvath&Partners Management Consultantsima. On je pričao o tome kako odjel nabave mora biti aktivan odjel, koji ne smije izostaviti iz fokusa broj aktivnih dobavljača, a kompletna se nabava mora temeljiti na preciznim analizama.
- Analiza potražnje važna je za definiciju cijene. KPI koji je tu važan jest prvo definirati sirovine za koje nemate sekundarnog dobavljača i gdje ovisite samo o jednom. Za takav odnos treba jasna strategija, kao i jasan KPI praćenja količina i redovne narudžbe. Naravno, ne smije se izgubiti iz vida ni automatska nabava gdje ne sudjeluju osobe. Tako ako određene zalihe padnu automatizira se nabava odnosno kupnja, a onda govorimo o „no touch rate“. Kompanije koje proizvode perilice rublja koriste takve metode. Nabava sama upravlja svojim troškovima – ispričao je Kopp koji, kao i njegov prethodnik, ističe da se ne smije zaboraviti posljednji element u toj priči, a to je zadovoljstvo korisnika.
- Nabava je uslužna djelatnost kao i kontroling i predlažemo da se pita čime su zadovoljni čime nisu, tako se može poboljšati nabava, ljudski faktor se ne smije izostaviti – zaključio je Kopp.
Govornicu je tada zauzela Nataša Cikač, konzultantica za nabavu i lanac oprskrbe te vlasnica i direktorica Cronate, koja je pričala kako svi nabavu uspoređuju s cjenkanjem, sa uštedama, što nije dobro jer to znači da nužno ne prepoznaju važnost nabave i ne prepoznaju njene potencijale.
- A trebali bi. Za početak krenimo vidjeti u toj našoj bazi dobavljača tko su oni, možda zvuči jednostavno, ali mnogi zapravo ne poznaju svoje dobavljače ‒ rekla je Cikač dodajući da su najvažniji dobavljači oni koji čine stratešku nabavu i koji imaju velik volumen u portfelju tvrtke te fokus treba biti upravo na njima koji bi trebali biti temelj za kreiranje dodatne vrijednosti.
Cikač je naglasila povjerenje s dobavljačima kao ključno jer ukoliko postoji transparentna komunikacija utoliko i efekt može biti bolji. Osvrnula se i na krize koje su zadesile globalno tržište u posljednje dvije godine. S obzirom da su lanci opskrbe bili totalno prekinuti, rokovi su alarmantno bili produženi, a cijene divljaju pa se, kako veli, u potpunosti promijenila klasična politika ekonomije.
‒ Kriza nam je pokazala uska grla u lancu opskrbe. Svi smo prepoznali koji su to dobavljači koji nas nisu mogli pratiti ‒ rekla je Cikač dodajući da je, prema istraživanju, 80 posto kupaca promijenilo barem jednog dobavljača u zadnje dvije godine.