Iako revizori u svom radu razmatraju i ocjenjuju različite aspekte poslovanja svojih klijenata, do sada je najvažnija uloga revizora bila davanje uvjerenja na financijska izvješća. Direktiva o korporativnom izvješćivanju o održivosti (Direktiva) sada izvješćivanju o održivosti daje isti značaj, donoseći nove izazove i mogućnosti za poduzetnike kao obveznike izvješćivanja o održivosti, ali i revizore kao neovisne pružatelje uvjerenja na ova izvješća. Opseg mogućih izazova i rizika za poduzetnike je velik – od pitanja vezanih uz model pokretanja promjena i implementacije zahtjeva, preko kadrovske, tehnološke/informacijske i stručne (ne)pripremljenosti za izvješćivanje, do mogućih pritisaka da se informacije prikažu boljima nego što zaista jesu. Izuzetno je bitno stoga osigurati pouzdanost i kredibilitet informacija iz izvješća o održivosti – a tu nastupaju revizori.
Što se zahtijeva od revizora?
Prva izvješća o održivosti pripremat će se za razdoblje od 1. siječnja 2024. godine i zahtijevat će se izdavanje uvjerenja revizora na njih - prva takva uvjerenja revizori će morati izdati u 2025. godini.
Direktivom je predviđeno da se mišljenja revizora temelje na angažmanu s izražavanjem ograničenog uvjerenja. Radi se o ‘nižoj‘ razini uvjerenja u odnosu na razumno uvjerenje kakvo se daje kod financijskog izvješćivanja, te su posljedično postupci i procedure koje revizor ovdje provodi nešto manje sveobuhvatni. Eventualni prelazak na davanje ‘višeg‘ razumnog uvjerenja predviđa se za kasnija razdoblja, ovisno o procjeni izvedivosti pružanja takvog uvjerenja. Za izražavanje uvjerenja za sada se razmatra primjena postojećeg standarda za angažmane s izražavanjem uvjerenja različite od revizija ili uvida, sve dok Europska komisija do listopada 2026., odnosno 2028. godine, ne donese posebne standarde uvjerenja za ovo područje.
Kod samog provođenja angažmana izdavanja uvjerenja na izvješća o održivosti revizori će morati obaviti postupke i pribaviti relevantne dokaze kako bi mogli dati svoje uvjerenje na:
- usklađenost s Direktivom vezano za pravila i standarde te zahtjeve za opisnim označavanjem tih izvješća;
- postupak koji je poduzetnik proveo radi utvrđivanja informacija uključenih u izvješća;
- usklađenost sa zahtjevima za izvješćivanje vezano za EU klasifikacijski sistem okolišno održivih ekonomskih djelatnosti iz Uredbe o taksonomiji.
Kako se revizori trebaju pripremiti?
Složenost i sveobuhvatnost Direktive zahtjeva pravovremenu i sveobuhvatnu pripremu revizora. Revizori koji su odobrenja za obavljanje revizorskih usluga stekli prije 1. siječnja 2024. godine imat će obvezu stalnog stručnog usavršavanja u ovom području, dok će oni koji kvalifikaciju stječu nakon tog datuma, u okviru stručnog ispita morati polagati teme iz ovog područja te završiti najmanje 8 mjeseci praktičnog osposobljavanja. Kako bi se osigurala kvaliteta revizijske usluge u ovom području, Hrvatska revizorska komora aktivno će revizorima pružati podršku organiziranjem edukacija u području izvješćivanja o održivosti, prilagođenih njihovim potrebama.
Neka cilj bude motivator: učiniti svijet nešto boljim i pravednijim
Puno se govori o složenosti i zahtjevnosti izvješćivanja o održivosti. Iako je to razumljivo i opravdano, ne smiju se iz fokusa izgubiti ciljevi Direktive – učiniti poduzetnike odgovorni(ji)ma za okolišna, društvena i upravljačka pitanja te tako povećati transparentnost njihovih poslovnih praksi, smanjiti negativan utjecaj na okoliš i društvo te im omogućiti dugoročno učinkovitije i održivije poslovanje.
Revizori pomažu osigurati da izvješća o održivosti budu pouzdana, objektivna i točna te da pružaju relevantne informacije zainteresiranim stranama, čime njihovo služenje javnom interesu poprima novu dimenziju i postaje još izravnije.
U konačnici, cilj izvješćivanja o održivosti nije samo poboljšati imidž poduzetnika ili udovoljiti regulatornim zahtjevima, već istinski pridonijeti rješavanju okolišnih problema i unapređenju društvenih i upravljačkih čimbenika u tvrtkama - na dobrobit samih tvrtki, ali i društva u cjelini.