Pišu: Željka Laslavić i Donatella Pauković
U zadnje vrijeme sve se više priča o ESG-u, no što on zapravo znači za tvrtke i poduzetnike? Kako je na Liderovoj konferenciji Održive financije objasnila Marija Puljo Tadić, predsjednica Međunarodnog instituta za klimatske aktivnosti, održivo financiranje uzima u obzir okolišne (environmental), društvene (social) i upravljačke (governance) čimbenike prilikom donošenja odluka o ulaganju.
Za sada ESG izvještaji sadrže dva okolišna kriterija, ublaženje i prilagodbu klimatskim promjenama, dok će od 2023. izvještaji sadržavati još četiri – održivu uporabu i zaštitu vodnih i morskih resursa, prijelaz na kružno gospodarstvo, sprečavanje i kontrolu onečišćenja, zaštitu i obnovu bioraznolikosti i ekosustava. Spomenula je dva načela ESG-a, etičnost i transparentnost.
– Ako korektno izvješćujete, onda svi znamo do koje smo točke došli u ostvarivanju ciljeva o smanjenju štetnih emisija za 55 posto do 2030. i potpune neutralnosti do 2050. Ukoliko budete davali lažne podatke, mi to nećemo znati – istaknula je Puljo Tadić, dodajući da će HNB, HANFA i Ministarstvo financija biti regulatorna tijela koja će kontrolirati izvješća i ocjenjivati jesu li dobro sastavljena.
Spomenula je i tzv. greenwashing, lažno prikazivanje djelatnosti i proizvoda kao zelenih, te istaknula da je ta pojava raširena i moguća baš zato jer do sada nije bilo KPI-jeva i taksonomije.
Ksenija Petričević, direktorica sektora za superviziju tržišta kapitala u Hanfi, iznijela je Hanfine smjernice za izradu ESG izvještaja. Preporuke izdavateljima koji su obveznici javne objave nefinancijskog izvještaja i onima koji dobrovoljno javno objavljuju nefinancijske izvještaje u 2021. godini, a do stupanja na snagu delegiranih uredbi Uredbe o taksonomiji su:
– Preporučujemo da se pri objavi pokazatelja izdavatelji vode i obvezama financijskih društava koji su njihovi potencijalni ulagatelji. Također, preporučamo da tvrtke, barem one koje su izlistane na Zagrebačkoj burzi, probaju objaviti izvještaje nešto ranije od zadanog roka do 30. travnja naredne godine – dodala je Petričević.
Najveći izazov tvrtkama bit će implementacija CSRD-a (Corporate Sustainability Reporting Directive) jer ona zaokružuje sve pokazatelje i KPI-jeve, a kako je zaključila Petričević, za njih regulatore najveći izazov bit će sprječavanje greenwashinga, označavanje ulaganja 'zelenim' iako ona to nisu.
– Imperativ nam je visoki standard izvještavanja i transparentnosti, a naravno i sprječavanje greenwashinga i zaštita interesa ulagača – rekla je Petričević.
Nikolina Markota Vukić, predsjednica Instituta za društveno odgovorno poslovanje (IDOP), objasnila je što znači EU taksonomija prema kojoj sve tvrtke moraju uskladiti svoje djelatnosti.
– EU taksonomija je znanstveno utemeljeni klasifikacijski sustav za održive gospodarske aktivnosti koje je EU komisija prenijela u zakonodavni okvir. Drugim riječima, ono što su znanstvenici izračunali i rekli da je 'zeleno', EU je to prenijela kao zakone – objasnila je Markota Vukić.
Pet koraka za uskladu s EU taksonomijom:
– Klimatske promjene nisu budućnost, ona su naša sadašnjost. Hrvatskoj uistinu prijete i požari i poplave. Zato imamo ciljeve održivog razvoja te su Europskoj uniji potrebna dodatna ulaganja od 185 do 290 milijardi eura da bi postigla klimatsku neutralnost do 2050. godine – zaključila je Markota Vukić.