Današnji sustav prostornih planova je neodrživ - moramo biti transparentniji, jednostavniji i brži, rekao je Ivan Vrdoljak, ministar graditeljstva i prostornog uređenja na 4. godišnjem susretu gradonačelnika i poduzetnika.
U raspravi o prostornim planovima te jesu li oni poticaj ili prepreka razvoju i investicijama, ministar je poručio kako je za investitore bitna brza birokracija i pravna sigurnost.- Prostorni planovi ne trebaju biti ni poticaj ni prepreka. Ne trebaju biti motiv nekom investitoru za ulaganja. To je alat kojim Hrvatska treba sačuvati bogatstva koja ima i koristiti potencijal koji ima - rekao je Vrdoljak te dodao kako nije cilj dati investitoru zemljište besplatno, nego biti brz, jednostavan i transparentan.
U zadnjih 20 godina u Hrvatskoj su se donosili planovi kojima se zemlja, rekao je ministar graditeljstva, štitili i gdje treba i gdje ne treba. - Bojeći se jednog zločestog koji bi eventualne ‘rupe‘ mogao zloupotrijebiti, blokirali smo desetak drugih investitora - izjavio je Vrdoljak te dodao kako se radi na sveobuhvatnim izmjenama zakona o prostornom uređenju.- Prostorni planovi moraju biti bolji, a ako su jasniji i transparentniji onda vam ni ne trebaju lokacijske dozvole. Izmjene traju predugo, nema kraja toj priči. Županije, gradovi i općine dopisuju se oko svojih izmjena i sve to ide presporo - rekao je Vrdoljak.
Ministar graditeljstva pojasnio je kako treba donijeti nacionalni prostorni plan RH u kojem će biti sve što je u interesu države, a donosit će ga Sabor, kao i njegove izmjene. Plan mora sadržavati i niže planove u sebi, a Ministarstvo zatim izdaje nacionalne dozvole, a ispod toga županije.- Ne znam zašto bi u županijskom planu trebalo biti nešto iz općinskog ako to nije interes županije, već je to prepustila općini. Treba jasno napraviti granice interesa, ovlasti, želja - rekao je Vrdoljak te dodao kako je nužno napraviti sustav e-dozvola te omogućiti svima da znaju u kojoj je fazi dozvola. Preduvjet je digitalizacija prostornih planova i njihova javna objava.
Ministar je svojim suradnicima dao tri smjernice - zakoni trebaju biti kraći, državu treba razvlastiti i posao prebaciti na ljude koje je država za taj posao već ovlastila, a treća smjernica je kontrola i to prije početka gradnje.- Država je već dala projektantima povjerenje, dobili su žigove, već su ovlašteni, zašto bi bilo koji referent morao otvarati dokumentaciju? Volio bih da u Sabor dođe zakon u kojem će stajati da županija, grad i općina prate upravni postupak. Uvijek postoji opasnost od zloupotrebe, no zato postoji kontrola i to prije početka gradnje - rekao je Vrdoljak.
Otkrio je kako je prvo planirao da zakon ide u hitnu proceduru, no onda je shvatio da to ne treba učiniti jer riječ je o temeljnom zakonom koji će se reflektirati na preko 30 drugih zakona. Zbog toga se Ministarstvo odlučio na široku javnu rapsravu, okrugle stolove, seminare, uključivanje struke. - Volio bih da se digne galama oko prostornih planova. Sveobuhvatna rasprava je pred nama, a rokovi koje moramo poštivati su 4. ili 5. mjesec, jer zakon moramo imati prije ulaska u EU - rekao je ministar te dodao kako prvi draft zakona ide u javnu raspravu za nekoliko mjeseci, a da je cilj uvođenje reda te poruka svima da točno znaju što mogu očekivati od ove zemlje.
Gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel upozorio je ministra Vrdoljaka ‘na veliki problem - sporu, neučinkovitu Agenciju za upravljanje državnom imovinom‘. Obersnel je rekao kako AUDIO ne zna čime upravlja, ne zna kako upravlja, a svaki upit prema toj Agenciji traje beskonačno dugo.- Moja jedina molba je da rješite AUDIO - rekao je Obersnel.- Sve što mogu reći jest - slažem se. To je prioritetni problem. Nisam zadovoljan kako funkcionira sustav katastra, tražimo tu rješenja kao i za zemljišne knjige, sudove i još puno toga. AUDIO je uvijek isto spor i ne na usluzi. Dat ću sve od sebe da se taj problem rješi jer to je defintivno jedna od točaka koje ne funkcioniraju, no treba nam vremena - poručio je ministar.
Susret 48 sati u Osijeku nastavlja se panel diskusijom o razvoju hrvatskih regija i EU fondova na kojoj sudjeluju Jakša Puljiz, zamjenik ministra regionalnog razvoja, Ante Županović, gradonačelnik Šibenika te Tea Martinčić, članica Uprave Hypo banke.